<p style="text-align: justify;">
Prema podacima Association of Managers and Experts of Iranian Shoe Industry, iransko tržište obuće je najveće u regiji i 18. najveće tržište na svijetu s godišnjom potrošnjom od oko dva i pol para obuće po stanovniku ali se domaća iranska proizvodnja nalazi u recesiji. Porast broja stanovnika u Iranu nije praćen porastom prodaje obuće u Iranu što se tumači sa slabom kupovnom moći ili navikom Iranaca da rijetko mijenjaju obuću, dugotrajnim postupkom carinjenja materijala potrebnih za izradu obuće te dampingom stranih proizvođača na iranskom tržištu obuće koji su ozbiljno naštetili domaćoj proizvodnji.</p>
<p style="text-align: justify;">
Prema nekim statistikama, u razdoblju između 2013. i 2015. godine u prosjeku se u Iran uvozilo obućarskih proizvoda u vrijednosti oko 350 milijuna USD godišnje, dok je prema podacima iranskih carinskih vlasti taj prosjek iznosi oko 5 milijuna USD godišnje što govori o golemom crnom tržištu i ogromnim količinama nezakonito uvezenih proizvoda koji narušavaju stanje na tržištu i donose velike štete domaćim proizvođačima. Domaća obućarska proizvodnja trenutno u Iranu pokriva između 10 i 20 posto ukupnih potreba dok većinu ostalih potreba zadovoljava uvoz iz Kine, od kojega je svega oko 5 posto zakonito.</p>
<p style="text-align: justify;">
U 2015. godini Iran je bio dvanaesti svjetski proizvođač obuće koji je proizveo oko 210 milijuna pari a tijekom prethodnih pet godina izvoz obuće iz Irana iznosio je 122 milijuna USD s prosječnom izvoznom cijenom od 3,05 USD za jedan par, 4 posto količina odnosilo se na kožnu obuću s prosječnom cijenom od 5,3 USD za par cipela. U posljednjih petnaestak godina iranska obuća se najviše izvozi u Irak, Azerbajdžan, Afganistan, Turkmenistan, Uzbekistan, Gruziju, Tadžikistan, saudijsku Arabiju, Rusiju i Ukrajinu.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izlaz iz recesije Iranci vide u privlačenju stranih investitora koji će uložiti novac ali i tehnologiju u proizvodnju obuće u Iranu koji je golemo tržište ali može biti i regionalno središte za distribuciju te su svjesni da ne mogu biti izvan tokova međunarodnog tržišta obuće pa za ozdravljenje ovog sektora najavljuju ulaganja u razvoj domaćih robnih marki, povratak povjerenja domaćih kupaca, razvoj vlastitog dizajna i poboljšanja distributivne mreže u zemlji.</p>
Priopćenja
