<p style="text-align: justify;">
Javni dug je 2016. godinu, prema podacima Ministarstva financija, završio je na razini od 72,9 posto BDP-a i to je prvi put od 2008. godine da je javni dug u odnosu na bruto domaći proizvod bio manji nego na kraju prethodne godine kada je taj iznos bio 74,7 posto BDP-a. Ipak, Srbija se i dalje nalazi u zoni visokog rizika od krize javnog duga i to ne toliko zbog same visine javnog duga već zbog sposobnosti otplaćivanja.</p>
<p style="text-align: justify;">
Udio kamata na javni dug od preko 3 posto BDP-a je među najvećima u Europi, računajući tu čak i prezaduženu Grčku. U 2016. godini sa 128 milijardi dinara ili 1,04 milijarde EUR plaćenih samo za kamate ova stavka je bila jedna od najvećih u proračunu, a ove godine će još rasti. Prema Fiskalnoj strategiji u 2017. godini za kamate će biti isplaćeno 134 milijarde dinara, a tek od 2018. počinje nominalno smanjenje, na 132,5 milijardi u 2018. i 127,7 milijardi dinara u 2019. godini. U prošloj godini na kamate je otišlo 3,1 posto BDP-a. Ako uzmemo u obzir da je ostvaren rast od 2,8 posto, ispada da je cijela Srbija prošlu godinu radila samo da otplati kamate na javni dug.</p>
Priopćenja
