<p style="text-align: justify;">
Slovenija zasad ne planira priključak na budući LNG terminal u Omišlju na Krku, ali drži kako je svaki dodatni izvor energije dobrodošao. Stručnjaci za energetiku ističu da je Slovenija prije više godina napravila veliku grešku odbivši takve ideje, pouzdajući se u gradnju Južnog toka kojim bi se plin dovodio iz Rusije.</p>
<p style="text-align: justify;">
Hrvatskoj je za gradnju LNG terminala na Krku odobreno 102 milijuna eura nepovratnih europskih sredstava, što je trećina potrebne investicije te se traže novi investitori. Slovenija i njena tvrtka Geoplin zasad se nisu prijavili, ali pozdravljaju svaki dodatni energetski izvor kojim se povećava sigurnost opskrbe, objavilo je slovensko ministarstvo za infrastrukturu, a prenosi portal Siol.net.</p>
<p style="text-align: justify;">
Za priključak Slovenije na budući plinovod, kojim bi se plin s plutajućeg LNG terminala na Krku transportirao u Sloveniju i dalje, trebalo bi izgraditi nove jake kompresorske postaje koje zasad nisu u planu. U suprotnom bi LNG energent trebalo cestama dovoziti i ponovo ga pretvarati u plinsko stanje, navode slovenski mediji.</p>
<p style="text-align: justify;">
"Odbijanjem ponude da se u Kopru postavi LNG terminal, Slovenija je napravila veliku grešku, a Hrvatska sada stječe veliku energetsku prednost pred Slovenijom", izjavio je energetski stručnjak Peter Novak za Siol.net. Cijeli teretni promet na cestama po Europi sve će se više okretati korištenju tekućeg zemnog plina te će svaka veća luka morati imati LNG terminal, izjavio je Peter Novak.</p>
Priopćenja
