Utjecaj cijene nafte na robnu razmjenu

<p style="text-align: justify;"> Uvoz sirove nafte posljednjih se godina često spominje u kontekstu usporavanja rasta robne razmjene s inozemstvom, i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama, pa i na globalnoj razini. Naime, sirova nafta i prerađeni naftni derivati imaju značajne udjele u izvozu i/ili uvozu većine zemalja, a sredinom 2014. započinje pad cijene sirove nafte na globalnom trži&scaron;tu.</p> <p style="text-align: justify;"> Najveće udjele u ukupnom EU uvozu sirove nafte očekivano su imale Njemačka (17 posto), &Scaron;panjolska, Nizozemska, Francuska i Italija (sve oko 11 posto), ali je cijena sirove nafte ipak najvi&scaron;e utjecala na članice koje su imale najveće udjele uvoza sirove nafte u ukupnom uvozu. Prema raspoloživim podacima među tim zemljama bile su Grčka i Litva čiji su udjeli prelazili 20 posto te Bugarska i &Scaron;panjolska s udjelima uvoza sirove nafte od oko 13 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Premda ukupno kretanje uvoza zbog drugih čimbenika, poput oporavka domaće potražnje, ne odražava veličinu tog utjecaja, nema sumnje da je on bio znatan. U Hrvatskoj je uvoz nafte i naftnih derivata u predkriznom razdoblju činio oko 12 posto ukupnog uvoza, a u 2013. se taj udio povećao na 15 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> (Privredni vjesnik)</p>

Priopćenja