<p style="text-align: justify;">
Švicarsko gospodarstvo je u razdoblju od travnja do lipnja ove godine raslo u odnosu na prethodni kvartal respektabilnih 0,6 posto. Radi se o najvećem kvartalnom rastu od ukidanja fiksnog minimalnog tečaja prema euru u siječnju 2015. godine.</p>
<p style="text-align: justify;">
U usporedbi s istim kvartalom prošle godine porast iznosi čak 2 posto, uzimajući u obzir i dalje jaki franak i krhko svjetsko gospodarsko okruženje.</p>
<p style="text-align: justify;">
Rast u Švicarskoj je zbog jakog franka bio u proteklim kvartalima znatno manji nego u većini EU zemalja. U prva tri mjeseca švicarsko je gospodarstvo raslo samo 0,3 posto, što pokazuje da je postojao određeni potencijal za veći rast.</p>
<p style="text-align: justify;">
Pogled na komponente BDP-a stvara heterogenu sliku, dinamični razvoj u drugom kvartalu uglavnom je bio posljedica većih državnih izdataka i jake vanjskotrgovinske razmjene. Državno tajništvo za gospodarstvo SECO ovaj trend većih državnih izdataka objašnjava većim izdatcima u sektoru obrazovanja, dok se povećanje od 0,8 posto kod robne razmjene svodi uglavnom na povećanje izvoza farmaceutske industrije.</p>
<p style="text-align: justify;">
Ostale branše poput proizvodnje preciznih instrumenata, satova i bižuterije, te strojeva, aparata i elektronike bilježe i dalje pad izvoza.</p>
<p style="text-align: justify;">
I smanjenje investicija u gospodarstvu, ali i u kućanstvima bacaju sjenu na ukupno pozitivni razvoj konjunkture. To može biti povezano s manjim priljevom migranata, koji je do sada uvijek poticao povećanje potrošnje. Isto tako utjecaj na smanjenu potrošnju imale su i manje povišice plaća u zadnjem razdoblju.</p>
<p style="text-align: justify;">
Zadovoljavajuće je da je većina sektora doprinosila rastu BDP-a. Najveći rast zabilježili su sektori energetike, obrazovanja i školstva, te gastronomije. Jedan lagani pad, nakon tri kvartala rasta, doživio je prerađivački sektor.</p>
Priopćenja
