<p style="text-align: justify;">
Hrvatski robni izvoz u prvih je pet mjeseci ove godine porastao 4,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosio je 35,7 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 4,7 posto, na 59,5 milijardi kuna, pokazuju u ponedjeljak objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p style="text-align: justify;">
Riječ je o nešto većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 3,5 posto, na 35,4 milijarde kuna, a uvoza 3,1 posto, na 58,5 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prvih pet mjeseci iznosio je 23,8 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde kuna više nego u prvih pet mjeseci 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci iznosila 60 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
Najvažnije tržište za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u prvih pet mjeseci izvezeno robe u vrijednosti 24,3 milijarde kuna ili 5,8 posto više nego u prvih pet lanjskih mjeseci. Uvoz iz EU-a istovremeno je porastao za 6,4 posto, na 47,5 milijardi kuna. Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 5,7 milijardi kuna i bio 4,3 posto niži nego lani, dok je uvoz istodobno porastao za 19,7 posto, na 3,4 milijarde kuna.</p>
<p style="text-align: justify;">
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je u prvih pet ovogodišnjih mjeseci izvezeno 4,5 milijardi kuna roba ili 13,6 posto više, a uvezeno za 9,7 milijardi kuna ili 9,6 posto više. U Italiju je izvoz robe dosegnuo gotovo pet milijardi kuna ili 8,6 posto više, a uvoz 7,9 milijardi kuna ili 0,7 posto više nego u prvih pet mjeseci lani. Istodobno, u Sloveniju je izvezeno robe u vrijednosti 4,5 milijardi kuna ili 6,5 posto više, a uvezeno za 6,5 milijardi kuna ili 9,5 posto više.</p>
<p style="text-align: justify;">
Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 54,2 posto, na 2,4 milijarde kuna, potom proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica, za 35,4 posto, na 1,3 milijardi kune, te računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, za 25,4 posto, na 1,3 milijarde kuna.</p>
<p style="text-align: justify;">
Poraste za 20-ak i više posto ostvarile su i proizvodnja električne opreme, za 21,8 posto, na 2,6 milijardi kuna, gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 24,1 posto, na 2,9 milijardi kuna te proizvodnja proizvoda od gume i plastike za 25 posto, na 128,3 milijuna kuna.</p>
<p style="text-align: justify;">
S druge strane, znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji naftnih proizvoda, za 28,3 posto, na 1,5 milijardi milijuna kuna, proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava 43,4 posto te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, za 12,6 posto, na 1,1 milijardu kuna. U proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava izvoz je u prvih pet mjeseci u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pao za 47,4 posto, na 560,9 milijuna kuna.</p>
<p style="text-align: justify;">
(Hina)</p>
Priopćenja
