<p style="text-align: justify;">
Prema pisanju The Financial Times-a, moguća su tri scenarija za razvoj Cityja nakon Brexita. Koji će od njih prevladati ovisit će o uspjehu pregovora premijerke Therese May.</p>
<p style="text-align: justify;">
'Nabrijani' Singapur - London bi mogao iskoristiti svoje mogućnosti kao offshore centar za trgovinu kineskim yuanom (renminbi), privatno bankarstvo i fintech, ujedno uživajući prednosti svoje vremenske zone između Šangaja i New Yorka. Mogućim gubitkom uloge kao ulaza za europska tržišta, City bi se mogao natjecati sa centrima poput Singapura koji bi svojom povoljnom poreznom politikom bio u mogućnosti privući moćne azijske tvrtke. UK je već sve prisutnija kao baza za offshore renminbi trading te je u travnju 2016. istisnula Singapur kao drugi najveći klirinški centar za yuan, nakon Hong Konga. I Švicarska udruga banaka predložila je savez 'F4' između Švicarske, Londona, Hong Konga i Singapura u objedinjavanju snaga te jačanju pozicije u pristupu EU tržištu.</p>
<p style="text-align: justify;">
Drastično usporavanje – Najveći udarac za City mogao bi biti gubljenje prava 'putovnica' koje su banke i ostale financijske institucije koristile za prodaju svojih usluga na EU tržištu. Pariz, Frankfurt i Dublin već stoje u redu za preuzimanje uloge Cityja. Prema analizi Ministarstva financija iz svibnja 2016, izlaskom iz EU moglo bi se ugasiti 285 000 radnih mjesta, što bi u konačnici dovelo do smanjenja stranih ulaganja. Direktor jedne banke je izjavio kako ne postoji dvojba o ulasku u recesiju, iako će City vjerojatno za pet godina ponovo pronaći svoj put rasta, ali to će biti daleko od onoga gdje je mogao biti. U pitanje dolazi i status EU radnika kojih je u Cityju 360 000, kao i status Londona kao glavnog središta za trgovanje eurom. Mark Bolat, predsjednik The City of London Corporation drži kako Brexit nije dobar ni za odnose Cityja i Kine jer su kineske banke izabrale upravo London kao svoju europsku financijsku bazu.</p>
<p style="text-align: justify;">
'Prigušeni' London – U okolnostima u kojima bi UK mogla zadržati neki oblik pristupa jedinstvenom tržištu, London bi se mogao nastaviti razvijati skoro kao i prije. U tom pogledu ključna pravila bila bi ona poznata kao 'Mifid 2' koja i drugim nacijama s ekvivalentnom regulativom omogućavaju poslovanje na jedinstvenom tržištu u sektorima kao što je trgovina. U tom slučaju banke bi velikim djelom ostale u Londonu, a pitanje bi bilo gdje zaposliti nove, a ne gdje preseliti postojeće zaposlenike. Također bi i 'asset managers' koji već u Luksemburgu i Dublinu imaju domicilne fondove, svoje poslovanje u eurima mogli prebaciti na njih dok će sjedište ostati u Londonu. I trgovanje u eurima svjedno bi u ovom scenariju također moglo ostati u Londonu, jer je rizično i neefikasno razdvajati portfelj prema valuti. Karen Bringgs, načelnica za Brexit u KPMG-u smatra kako postoji niz aspekata zbog kojih neće doći do 'sudnjeg dana' nakon Brexita, kao što su UK infrastruktura, pouzdani pravni sustav, snažni resursi i talenti te će London i UK i dalje ostati atraktivni za rad.</p>
<p style="text-align: justify;">
U korist očuvanja svog globalnog statusa, prema mišljenju profesora sociologije na Columbia University i autora knjige „The Global City“ Roberta Lynda, Londonu ide u prilog i činjenica što je za kompleksna tržišta od vitalne važnosti strateško-posrednička funkcija koja predstavlja mješavinu vrlo specifičnih vrsta tvrtki i vještina.</p>
Priopćenja
