Kitarović i Grybauskaite: Ojačati okosnicu Baltik-Jadran, posebice u energetici

<p style="text-align: justify;"> Bilateralna suradnja i zajednički interesi na prostoru između Baltika i Jadrana, na prostoru autentične srednje Europe, iznimno su važni za Hrvatsku i Litvu, a posebice se to odnosi na snaženje zajedničke energetske politike, potvrdile su u četvrtak u Vilniusu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.</p> <p style="text-align: justify;"> &quot;Zajednička energetska politika, koordiniranje te politike ne samo u okviru Europske unije već i srednjoeuropskog prostora iznimno je bitno. Bitno je ne samo za konkurentnost na&scaron;eg gospodarstva, već i iznimno bitno za političku neovisnost i snaženje na&scaron;ih država, na&scaron;eg međunarodnog i geopolitičkog položaja&quot;, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović nakon sastanka sa svojom kolegicom. Litavska predsjednica podsjetila je da njezina zemlje u rekordne 3,5 godine izgradila plutajući terminal za ukapljeni plin, koji je od listopada 2014. usidren u baltičkoj luci Klaipedi.</p> <p style="text-align: justify;"> Grabar-Kitarović je kazala da je projekt izgradnje LNG terminala na Krku usmjeren k tome da cijene energenata u Hrvatskoj postanu niže, ali isto tako kako bi se Hrvatska geopolitički projicirala kao snažan čimbenik stabilnosti koji će, kroz dostavu plina&nbsp;prema sjeveru i&nbsp;povezivanje s terminalima u Litvi i Poljskoj, ali i izgradnjom konektora za reverzibilni tijek plina prema Mađarskoj i Ukrajini,&nbsp; pridonijeti stabilizaciji prostora srednje i istočne Europe.</p> <p style="text-align: justify;"> Hrvatska i Litva potpisale su i Memorandum o razumijevanju između dvije zemlje o suradnji na području energetike, a svoj su potpis stavili hrvatski ministar gospodarstva Tomislav Panenić i litavski ministar energetike Rokas Masiulis. &quot;Hrvatska vlada je donijela odluku da ide u plutajuću verziju terminala (...) na&scaron; plan je do 2018. imati izgrađen LNG terminal&quot;, kazao je Panenić i dodao da su iskustva koja ima litavska strana vrlo dragocjena. Po njegovim riječima, procjene tro&scaron;kova izgradnje terminala kreću s oko 100 milijuna eura. Osim razmjene iskustava, Paninić je uvjeren da će &quot;memorandum biti&nbsp; podloga i za konkretnu suradnju&quot; između Litve i Hrvatske na području energetike.</p> <p style="text-align: justify;"> (Hina)</p>

Priopćenja