Robni izvoz u prva četiri mjeseca porastao 2,4 posto, uvoz 3,9 posto

<p style="text-align: justify;"> Hrvatski robni izvoz u prva je četiri mjeseca ove godine porastao 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuv&scaron;i 27,8 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 3,9 posto, na 46,8 milijardi kuna, pokazuju objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.</p> <p style="text-align: justify;"> Riječ je o ne&scaron;to većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 1,5 posto, na 27,5 milijardi kuna, a uvoza 2,1 posto, na 45,98 milijardi kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prva četiri mjeseca iznosio je 19 milijardi kuna, &scaron;to je za 1,1 milijardu kuna vi&scaron;e nego u prvom kvartalu 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom, pak, iznosila je u prva četiri ovogodi&scaron;nja mjeseca 59,3 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Najvažnije trži&scaron;te za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u prva četiri mjeseca izvezeno 18,75 milijardi kuna vrijedne robe ili 2,6 posto vi&scaron;e nego u prva četiri mjeseca lani, a izvoz je porastao za 6,2 posto, na 37,7 milijardi kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 4,47 milijarde kuna te je bio 4,8 posto niži nego lani, dok je uvoz istodobno porastao za 22,9 posto, na 2,67 milijardi kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Po pojedinim zemljama, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija.</p> <p style="text-align: justify;"> U Njemačku je tako u prva četiri ovogodi&scaron;nja mjeseca izvezeno 3,5 milijardi kuna roba ili 12,7 posto vi&scaron;e, a uvezeno za 7,7 milijardi kuna ili 8,8 posto vi&scaron;e. U Italiju je izvoz roba dosegnuo vrijednost od 3,8 milijardi kuna ili 6,8 posto vi&scaron;e, a uvoz 6,3 milijarde ili 0,2 posto vi&scaron;e nego u prva četiri mjeseca lani. Istodobno, u Sloveniju je izvezeno 3,5 milijardi kuna vrijednih roba ili 1,7 posto vi&scaron;e, a uvezeno za 5,1 milijardu kuna ili 6,7 posto vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: justify;"> Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 62,7 posto, na 1,94 milijarde kuna, potom proizvodnja motornih vozila, za 33,2 posto, na 1,09 milijardi kuna, te računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, za 25,6 posto, na 1,03 milijarde kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Poraste za 20-ak posto bilježe i proizvodnja električne opreme, za 21 posto, na 2,03 milijarde kuna, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 18,6 posto, na 2,18 milijardi kuna, te prehrambena industrija, za 18,2 posto, na 2,47 milijardi kuna.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> S druge, pak, strane, znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji koksa i naftnih proizvoda, za 35,3 posto, na 1,03 milijarde milijuna kuna, te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, za 17,2 posto, na 876 milijuna kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u razdoblju od siječnja do kraja travnja ove godine iznosio 3,65 milijardi eura ili 3,3 posto vi&scaron;e nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 6,15 milijarde eura ili 4,8 posto vi&scaron;e. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca iznosio 2,5 milijardi eura.</p> <p style="text-align: justify;"> (Hina)</p>

Priopćenja