<p style="text-align: justify;">
Uslijed povoljnih kretanja industrijske proizvodnje, nastavka visokih stopa rasta izvoza te deflacije, analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) povisili su svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s 1,5 na 1,9 posto, a za 2017. s 1,8 na 2,1 posto. "Osnovne razloge promjene prognoza pronalazimo u vrlo povoljnim kretanjima industrijske proizvodnje, nastavku visokih stopa rasta izvoza, ali i u deflaciji koja realni rast čini BDP-a čini većim od nominalnog", objavili su u petak iz EIZ-a.</p>
<p style="text-align: justify;">
Pojašnjavajući svoju pozitivnu korekciju prognoza za ovu i iduću godinu, iz EIZ-a podsjećaju da je, nakon rasta za 1,2 posto u 2015, domaća potražnja u prvom tromjesečju ove godine porasla za čak 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta još od početka 2008. godine. Takav rast ponajprije pripisuju vrlo niskim cijenama nafte, ali i poreznim promjenama iz 2015. te konverziji kredita vezanih uz tečaj švicarskog franka. "Uz blagi oporavak na tržištu rada te porast potrošačkog optimizma, očekujemo da bi se pozitivan trend mogao nastaviti u ovoj i u sljedećoj godini, i to za 1,5 posto u ovoj i za 1,6 posto u 2017. godini", prognoziraju iz EIZ-a.</p>
<p style="text-align: justify;">
Također, očekuju i blago ubrzanje stope rasta državne potrošnje, koja je u prvom tromjesečju zabilježila skroman desezonirani rast od 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a do kraja bi godine, s obzirom na proračun, očekivani rast proračunskih prihoda i daljnji oporavak ekonomije, trebala porasti za 0,6 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
Dodatni poticaj rastu, očekuju, dat će i investicije, koje su nastavile pozitivan trend iz 2015. te su u prvom tromjesečju ove godine ostvarile najvišu stopu rasta još od 2008. godine. "Uzevši u obzir poboljšanje gospodarske aktivnosti te dinamiku korištenja sredstava iz EU fondova, smatramo kako će investicije u ovoj godini rasti po stopi od 2,5 posto koja će se u sljedećoj godini ubrzati na 3,3 posto. Konačne brojke vezane za investicije uvelike će ovisiti o brzini formiranja nove Vlade i razini političke stabilnosti u zemlji", kažu analitičari Ekonomskog instituta.</p>
<p style="text-align: justify;">
Pozitivan doprinos rastu BDP-a očekuju i od vanjske trgovine, no uz nešto niže stope rasta izvoza i uvoza, pa tako i suficit na tekućem računu bilance plaćanja prognoziraju na razini od 3,9 posto BDP-a u ovoj i 2,8 posto BDP-a sljedeće godine. Pritom napominju da će pozitivan doprinos doći od priljeva iz EU fondova.</p>
<p style="text-align: justify;">
U EIZ-u očekuju i daljnje smanjenje proračunskog deficita, koji bi već ove godine mogao pasti na razinu propisanu procedurom prekomjernog deficita, iz koje bi, ako se takva kretanja nastave, Hrvatska mogla izaći već sljedeće godine. Za ovu godinu, naime, očekuju deficit na razini od 2,9 posto, a u 2017. na 2,5 posto, "što najvjerojatnije znači da će Hrvatska tada i formalno izići iz procedure prekomjernog deficita".</p>
<p style="text-align: justify;">
(Hina)</p>
Priopćenja
