<p style="text-align: justify;">
Na početku novog programa Europske središnje banke (ESB) plasiranja kredita tvrtkama, glavni ekonomist Deutsche Bank Folkerts-Landau iznio je u Frankfurter Allgemeine Zeitung kritiku kursa ESB i označio ga „činom očaja“. Zatražio je „novčano politički preokret“, a kurs ESB nazvao je „pogreškom“ te kazao kako ESB slijedi „dogmu“ i riskira ugled i povjerenje. Usporedio je ESB sa Saveznom njemačkom bankom (Bundesbank) iz vremena njemačke marke u čiju su politiku i njezinog tadašnjeg predsjednika generacija njegovih roditelja imali veliko povjerenje“ kazavši kako je od tog vremena "ESB jako udaljena“. </p>
<p style="text-align: justify;">
Politika može biti učinkovita samo onda ako joj ljudi vjeruju, kazao je. Ova činjenica je podcijenjena, rekao je Folkerts-landau. ESB danas slijedi dogmu da je slaba potražnja uzrok svih zala i garant niske inflacije. Iz ovog proizlaze sljedeće posljedice: smanjivanje kamata, plasiranje novca na tržišta, uvođenje negativnih kamata i zatim ukidanje velikih novčanica kako ljudi ne bi mogli „pobjeći“ u gotovinu.</p>
<p style="text-align: justify;">
U sedam godina primjene ove politike trebalo se utvrditi da ona ne funkcionira. Inflacija je i dalje iznimno niska. Doduše, središnje banke bi mogle tvrditi da bi bez njihovih mjera bilo još gore, to se naknadno ne može utvrditi, ali Folkerts – Landau smatra da će prije biti da se inflacija kreće u tijesnim okvirima, malo gore, malo dolje. Istovremeno negativne kamate izazivaju velike negativne sporedne učinke: „Štednja je loša“. Ovo je upravo u zemlji poput Njemačke dramatično: „Logika novčarske politike da bi potrošače na veću potrošnju trebalo stimulirati negativnim kamatama ima jednu zamku: kad ljudi primijete da im nedostaje prihod od kamata koji im treba npr. za starost, još će više štedjeti kako bi uravnotežili taj gubitak. Također su i banke reagirale drugačije od očekivanog - budući da „kaznene kamate“ nisu mogli prebaciti na privatne potrošače, podigli su kamate na kredite. Time se postiže upravo suprotno od onog što je ESB htjela, naime povoljnije kredite i više investicija.“ </p>
Priopćenja
