Porast robnog izvoza u prvom tromjesečju

<p style="text-align: justify;"> Hrvatski robni izvoz u prvom ovogodi&scaron;njem tromjesečju porastao je 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuv&scaron;i 20,5 milijardi kuna, a uvoz za 4 posto, na 34,1 milijardu kuna, pokazuju u srijedu objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).</p> <p style="text-align: justify;"> Riječ je o ne&scaron;to većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 2,95 posto na 20,36 milijardi kuna, a uvoza 1,8 posto, na 33,35 milijardi kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prvom tromjesečju iznosio je 13,5 milijardi kuna, &scaron;to je za 530 milijuna kuna vi&scaron;e nego u prvom tromjesečju 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom, pak, iznosila je u prva tri ovogodi&scaron;nja mjeseca 60,3 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Najvažnije trži&scaron;te za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u tome razdoblju izvezeno 13,86 milijardi kuna vrijedne robe ili 3,1 posto vi&scaron;e nego u prvom tromjesečju 2015. godine, a istodobno je uvoz dosegnuo 27,8 milijardi kuna ili 6,5 posto vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: justify;"> Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 3,23 milijarde kuna, te je bio 3,4 posto niži nego lani, dok je uvoz iznosio 1,9 milijardi kuna, &scaron;to je 25 posto vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: justify;"> Po pojedinim zemljama, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija. U Njemačku je tako u prva tri ovogodi&scaron;nja mjeseca izvezeno 2,67 milijardi kuna roba ili 12 posto vi&scaron;e, a uvezeno za 5,6 milijardi kuna ili 7,2 posto vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: justify;"> U Italiju je izvoz roba dosegnuo vrijednost od 2,85 milijardi kuna ili 10 posto vi&scaron;e, a uvoz 4,6 milijardi ili 0,01 posto manje nego u prvom tromjesečju godinu dana ranije. Istodobno, u Sloveniju je izvezeno 2,6 milijardi kuna vrijednih roba ili 8 posto vi&scaron;e, a uvezeno za 3,7 milijardi kuna ili 6,6 posto vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: justify;"> Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 65,6 posto na 1,45 milijardi kuna, potom proizvodnja motornih vozila, za 26 posto na 807 milijuna kuna te računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, za 25,6 posto na 769 milijuna kuna.</p> <p style="text-align: justify;"> (Hina)</p>

Priopćenja