<p style="text-align: justify;">
Pčelarstvo se godinama smatra jednom od relativno uređenih i dohodovnih izvoznih grana hrvatske poljoprivrede, i to unatoč tomu što se domaći med pretežito izvozio u bačvama diljem Europske unije, gdje su ga miješali s lošijim te prepakiravali i na tržište plasirali kao svoj.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izvoz meda u bačvama i dalje ide, kako kaže Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, iako se pčelari godinama bore za to da se naš med brendira, a kao najsvježiji primjer navodi kako kvalitetan slavonski med Talijani otkupljuju od naših pčelara i prodaju kao svoj ekološki. Stojanović ističe kako je slavonski med najkvalitetniji, a da mu je otkupna cijena najniža u Hrvatskoj. Kilogram bagremovog meda otkupljuje se po 30-ak kuna kilogram, a u ostalim dijelovima Hrvatske otkupna mu je cijena oko 40 kuna kilogram - kaže Stojanović.</p>
<p style="text-align: justify;">
Ove će se godine na prinos meda po košnici znatno odraziti zimski pomor pčela te pojava kasnog mraza od kojeg su stradale neke medonosne vrste. Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže kako se ipak očekuje da će i ove godine doći do porasta izvoza. Primjerice, prošle je godine izvezeno 400 tona u vrijednosti 1.801.479 eura, a godinu prije, 2014., samo 196 tona u vrijednosti 869.614 eura. Ono što je ovdje važno istaknuti jest da je naš med i dalje na visokoj kvaliteti, izvozna mu je cijena u prosjeku oko 4,5 eura po kilogramu, a najjača izvozna tržišta su i dalje Njemačka, Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina - kaže Nad.</p>
<p style="text-align: justify;">
(Glas Slavonije)</p>
Priopćenja
