Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

EK preporuke: Zemlje EU moraju ubrzati reforme radi potpore rastu i zapošljavanju

<p style="text-align: justify;"> Domaći izvori gospodarskog rasta sve su važniji s obzirom na slabljenje vanjskih poticaja oporavku u Europskoj uniji, konstatirala je u srijedu Europska komisija,&nbsp;poručiv&scaron;i stoga zemljama članicama da ubrzaju tempo reformi.</p> <p style="text-align: justify;"> &quot;S obzirom na sporiji globalni rast&nbsp;i veliku neizvjesnost&nbsp;moramo intenzivirati na&scaron;a nastojanja u smjeru jačanja europskog gospodarstva putem dobro&nbsp;ciljanih reformi&quot;, poručio je prilikom predstavljanja preporuka za zemlje članice EU u sklopu Europskog semestra povjerenik za ekonomske i financijske poslove, poreze i carine Pierre Moscovici. &quot;Odgovorne fiskalne mjere trebale bi također poduprijeti&nbsp;stvaranje radnih mjesta i pomoći u distribuciji &#39;plodova&#39; oporavka na &scaron;iroj osnovi. To su&nbsp;vodeća načela na kojoj počivaju&nbsp;smjernice&nbsp;EK o gospodarskoj i fiskalnoj politici&nbsp;zemljama članicama EU-a za razdoblje od 2016. do 2017. godine&quot;, dodao je Moscovici.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Preporuke EK usredotočene&nbsp;su stoga na investicije, reforme i fiskalne mjere. &quot;Zemlje članice ubrzale&nbsp;su reforme u pro&scaron;loj godini, no tempo tog procesa mora biti ubrzan kako bi podupro stvaranje novih radnih mjesta, gospodarski rast i ulaganja&quot;, poručuje EK.</p> <p style="text-align: justify;"> Najveći napredak zemlje su postigle u područjima financijskih usluga i aktivnih mjera na trži&scaron;tima rada dok se dodatni napori priželjkuju u stvaranju povoljnijeg&nbsp;ozračja za poslovanje i&nbsp;zapo&scaron;ljavanje te na planu regulatornog okruženja.</p> <p style="text-align: justify;"> U Komisiji primjećuju da je veći napredak zabilježen u zemljama članicama&nbsp;u kojima su utvrđene&nbsp;neravnoteže. Tako su zemlje s velikim vanjskim obvezama značajno smanjile&nbsp;velike deficite na tekućim računima bilance plaćanja iz razdoblja prije krize ili su ih čak preokrenule u vi&scaron;kove, primjećuju u Komisiji.</p> <p style="text-align: justify;"> Konstatiraju i da je tro&scaron;kovna konkurentnost općenito pobolj&scaron;ana, nezaposlenost pada&nbsp;a razduživanje kućanstava i korporativnog sektora nastavlja se, premda je u većini zemalja uglavnom povezano sa smanjenom potro&scaron;njom.</p> <p style="text-align: justify;"> U ocjeni ispravljanja makroekonomskih neravnoteža EK je potvrdila da&nbsp;Hrvatsku i Portugal treba smatrati gospodarstvima&nbsp;s prekomjernim neravnotežama.&nbsp;Obje zemlje trebale bi prema preporukama EK brzo i pravodobno provesti programe reformi. &quot;Razina ambicija nacionalnih programa reformi obje zemlje općenito je je primjerena i potvrđuje njihovu namjeru da korigiraju prekomjerne neravnoteže&quot;, kaže se u izvje&scaron;ću.</p> <p style="text-align: justify;"> Odvojeno je Komisija predložila&nbsp;okončanje procedure prekomjernog manjka za Cipar, Irsku i Sloveniju, budući da su svele deficite ispod tri posto BDP-a. Ako Vijeće donese takvu odluku,&nbsp;u proceduri prekomjernog manjka ostale bi Hrvatska, Francuska,&nbsp;Grčka, Portugal, &Scaron;panjolska i Velika Britanija. U proljeće 2011. bilo ih je 24.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Bruxelles je također prihvatio izvje&scaron;ća&nbsp;Belgije, Italije i Finske. Premda te zemlje odstupaju od referentne gornje granice javnog duga u odnosu na BDP kao i od planirane dinamike za dosezanje tih razina, analiza relevantnih faktora pokazala je da se&nbsp;provode mjere u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Komisija je ujedno odgodila disciplinske mjere protiv &Scaron;panjolske i Portugala zbog opetovanog prekoračenja propisanih razina proračunskog manjka. &quot;Predlažemo nove rokove za obje zemlje za ispravljanje prekomjernih deficita,&quot; rekao je na konferenciji za novinare povjerenik EU za ekonomske i monetarne poslove. &quot;Predlažemo da svaka zemlja dobije jo&scaron; godinu dana - ali samo jednu godinu&quot;, naglasio je. &quot;Novi rok za Portugal bit će 2016. a za &Scaron;panjolsku 2017. godina.&quot; Portugal tako mora u ovoj godini spustiti manjak na 2,3 posto BDP-a, a &Scaron;panjolska na 3,7 posto u ovoj te na 2,5 posto u 2017. godini. Komisija smatra da - gledano iz političke i ekonomske perspektive - nije pravi trenutak za poduzimanje dodatnih mjera,&nbsp;dodao je povjerenik EU za ekonomske i monetarne poslove, pozivajući se, među ostalim, na izbore u &Scaron;panjolskoj.</p> <p style="text-align: justify;"> (Hina)&nbsp;</p>

Priopćenja