Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Gospodarski pohod u Iran

<p style="text-align: justify;"> Ukidanje sankcija Iranu poku&scaron;at će iskoristiti i jake snage hrvatskih gospodarstvenika koje predvodi predsjednik HGK Luka Burilović, u sklopu službenog posjeta predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović Teheranu od 16. do 19. svibnja. Potporu ovom gospodarskom i međudržavničkom posjetu dat će i ministri gospodarstva te poduzetni&scaron;tva i obrta.</p> <p style="text-align: justify;"> Trži&scaron;te od 80 milijuna stanovnika i veliki infrastrukturni projekti koji se planiraju u Iranu, za čiju realizaciju vi&scaron;e nema prepreka, velika su prilika za Hrvatsku. Kao glavni adut gospodarske suradnje Iranu možemo ponuditi geostrate&scaron;ki položaj koji je za njih vrata u EU, prije svega za distribuciju njihovih plina i nafte u europske zemlje.</p> <p style="text-align: justify;"> &quot;Nakon dugogodi&scaron;njeg embarga Iran žudi za svim robama i uslugama i tu su brojne prilike za hrvatske gospodarstvenike&quot;, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović u povodu odlaska u Teheran, dodav&scaron;i kako Iran planira ulaganja u ceste, željeznice, strojeve, proizvodnju, industriju građevinskog materijala, upravljanje vodama, gospodarenje otpadom, energetski, zdravstveni sektor, a na nama je da to iskoristimo.</p> <p style="text-align: justify;"> Burilović ističe kako je nužno u &scaron;to skorijem roku pokrenuti poslovanje s Iranom. Iran će u narednih nekoliko godina morati obnoviti vozni park, a procjenjuje se da će u narednih desetak godina nabaviti oko pola milijuna gospodarskih vozila. &quot;Velika je to &scaron;ansa na&scaron;im tvrtkama koje proizvode dijelove u autoindustriji, poput primjerice tvrtke AD Plastik koja je dio izaslanstva. S obzirom na planirana ulaganja, nije nerealno da RH sudjeluje s jedan posto u ukupnom uvozu u Iran. U tom bi slučaju na&scaron;e gospodarstvo bilo bogatije za impresivnih 657 milijuna dolara&quot;, rekao je Burilović.</p> <p style="text-align: justify;"> Iran raspolaže s četvrtim najvećim zalihama nafte u svijetu, te ima najveće zalihe zemnog plina. Treba napomenuti i da su energenti u Iranu pristupačniji nego bilo gdje drugdje, a zbog toga su i tro&scaron;kovi iranske eksploatacije niski. Iran želi povećati dnevne količine isporuke nafte i to sa sada&scaron;njih milijun barela na oko 2,5 milijuna. &quot;Posljedice ukidanja sankcija već se osjećaju na trži&scaron;tu, točnije na svakoj benzinskoj crpki. Nakon ukidanja sankcija Iranu i u Hrvatskoj smo osjetili smanjenje cijena litre benzina, a cijena sirove nafte na svjetskom je trži&scaron;tu dosegla razinu od prije 13 godina&quot;, napominje Burilović dodajući kako to može pozitivno utjecati na sva gospodarstva EU pa tako i na hrvatsko.</p> <p style="text-align: justify;"> Od 10-ak milijuna turista koje daje Iran, njih oko dva milijuna posjećuje Europu, a njihov udio u statistici dolazaka stranih gostiju u RH je toliko malen da ga se niti ne bilježi. Hrvatska ima sav potencijal kojim može zadovoljiti kriterije iranskih turista. Uz sve prirodne ljepote u hrvatskom turizmu jedan od standarda sve vi&scaron;e postaje posjedovanje halal certifikata, a halal turisti, poznato je, bolji su potro&scaron;ači. Trebamo se snažnije promovirati na iranskom trži&scaron;tu, nagla&scaron;ava predsjednik HGK.</p> <p style="text-align: justify;"> Gospodarsko izaslanstvo čini 70 gospodarstvenika iz 50 izvozno orijentiranih tvrtki iz područja energetike, građevine, farmaceutike, IT-a, brodogradnje, turizma, među kojima su i Ina, Crodux, Dalekovod, PPD, Đuro Đaković Holding, Ivanićplast, Rotoplast, TŽV Gredelj, Partner banka, IGH, IMR Hamburg i Adria Winch.</p> <p style="text-align: justify;"> U Teheranu će se održati i gospodarski forum u sklopu kojega će tvrtke imati priliku za individualne razgovore s iranskom stranom kao i posjete iranskim ministarstvima, institucijama i tvrtkama.</p> <p style="text-align: justify;"> Ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske s Iranom u 2015. godini iznosila je 4.423.000 dolara, odnosno tek 0,01 posto. Iran je jedna od rijetkih zemalja s kojom imamo suficit u robnoj razmjeni pa tako izvozimo gotovo sedam puta vi&scaron;e nego &scaron;to uvozimo. Međutim i dalje je riječ o vrlo maloj robnoj razmjeni i nedovoljno iskori&scaron;tenim mogućnostima koje nudi trži&scaron;te od oko 80 milijuna stanovnika.</p> <p style="text-align: justify;"> (Privredni vjesnik)</p>

Priopćenja