Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Hrvatska ima najsnažniji rast industrijske proizvodnje u Europskoj Uniji

<p style="text-align: justify;"> Hrvatska je u ožujku zabilježila daleko najvi&scaron;u stopu rasta industrijske proizvodnje&nbsp;među 28 zemalja članica Europske unije u odnosu na mjesec ranije kao i u usporedbi s istim mjesecom pro&scaron;le godine, pokazali su podaci Eurostata, objavljeni u četvrtak. U ožujku je&nbsp;sezonski prilagođena&nbsp;industrijska&nbsp;proizvodnja&nbsp;u Hrvatskoj porasla za pet posto na mjesečnoj razini, nakon pada za 1,6 posto u prethodnom mjesecu.</p> <p style="text-align: justify;"> U skupini zemalja s najvećim rastom industrijske proizvodnje&nbsp;uz bok&nbsp;Hrvatskoj nalazi se&nbsp;Latvija, s rastom&nbsp;za&nbsp;4,3 posto. Slijede Če&scaron;ka i &Scaron;panjolska, s rastom od 1,4 odnosno 1,3 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Najizrazitiji pad među 28 zemalja-članica&nbsp;čiji su rezultati raspoloživi Eurostatu zabilježen je u&nbsp;Irskoj, u visini 11,2 posto. Slijede Litva i Estonija, s padom za 3,5 odnosno 3,3 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Na razini EU-a industrijska je proizvodnja pala&nbsp;na mjesečnoj razini drugi mjesec zaredom, za 0,5 posto, nakon &scaron;to je u veljači prema revidiranim podacima Eurostata potonula jedan posto.</p> <p style="text-align: justify;"> I u 19-članoj eurozoni industrijska je proizvodnja&nbsp;drugi mjesec zaredom smanjena na mjesečnoj razini, i to za 0,8 posto, nakon revidiranog 1,2-postotnog pada u mjesecu ranije, procijenili su u statističkom uredu EU-a.</p> <p style="text-align: justify;"> Promatrano po industrijskim sektorima,&nbsp;najveći pad proizvodnje zabilježen je u segmentu netrajnih potro&scaron;ačkih roba, za 1,4 posto u EU, te za 1,9 posto u eurozoni.</p> <p style="text-align: justify;"> Hrvatska je i na godi&scaron;njoj razini prednjačila među zemljama EU najsnažnijim rastom industrijske proizvodnje u ožujku,&nbsp;za 6,9 posto, nakon 4,4-postotnog rasta u veljači.</p> <p style="text-align: justify;"> U skupini zemalja s najvećim rastom proizvodnje nalaze se jo&scaron; &Scaron;vedska i Slovenija, gdje je proizvodnja&nbsp;uvećana 4.9&nbsp;odnosno 4,4 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> Irska je pak u ožujku zabilježila najizrazitiji pad industrijske proizvodnje&nbsp;na godi&scaron;njoj razini, za 10,6 posto.&nbsp;Slijede&nbsp;Malta&nbsp;i Estonija, s padom proizvodnje za&nbsp;5,4 odnosno 4,8 posto,&nbsp;te Grčka gdje se smanjila za 4,1 posto.</p> <p style="text-align: justify;"> U 28-članoj EU&nbsp;industrijska je proizvodnja u ožujku na godi&scaron;njoj&nbsp;razini porasla najsporije u ovoj godini, za samo 0,3 posto, nakon revidiranog 1-postotnog rasta u veljači i 3,3-postotnog u siječnju, pokazali su kalendarski prilagođeni podaci.</p> <p style="text-align: justify;"> U 19-članoj eurozoni, kao i u EU u cjelini,&nbsp;industrijska je proizvodnja o&scaron;tro usporila, na&nbsp;0,2 posto. U veljači je prema revidiranim podacima porasla jedan posto, nakon 3,5-postotnog skoka u siječnju.</p> <p style="text-align: justify;"> Po industrijskim sektorima, najvi&scaron;e je u ožujku na godi&scaron;njoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,8 posto u EU i 1,6 posto u eurozoni.&nbsp;Najveći pad pak zabilježen je u sektoru netrajnih potro&scaron;ačkih roba&nbsp;-&nbsp;za 2,5 posto u EU i za tri posto u eurozoni.</p> <p style="text-align: justify;"> (Poslovni dnevnik)</p>

Priopćenja