<p style="text-align: justify;">
Hrvatski je robni izvoz u siječnju ove godine, iskazan u kunama, porastao za 3,4 posto u odnosu na isti mjesec lani, a uvoz za 10 posto, pokazuju u četvrtak objavljeni drugi, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.</p>
<p style="text-align: justify;">
Po najnovijim podacima DZS-a, u siječnju je Hrvatska izvezla roba u vrijednosti 5,9 milijardi kuna, a uvezla u vrijednosti 9,7 milijardi kuna. Deficit robne razmjene tako je iznosio 3,9 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine 21,9 posto više. Pokrivenost uvoza izvozom za siječanj iznosi 60,2 posto.</p>
<p style="text-align: justify;">
Iskazan u eurima, hrvatski robni izvoz u prvom ovogodišnjem mjesecu je iznosio 767 milijuna eura i bio 3,6 posto veći nego u istom mjesecu lani, dok je uvoz istodobno povećan za 10,3 posto, na 1,3 milijarde eura. Deficit je iznosio 506,6 milijuna eura i bio za 22,3 posto veći nego u siječnju lani.</p>
<p style="text-align: justify;">
I nadalje je najvažnije tržište za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi 70,8 posto robnog izvoza. U siječnju je u zemlje članice EU-a izvezeno roba u vrijednosti 543,7 milijuna eura, što je 9,4 posto više u odnosu na izvoz iz siječnja prošle godine, dok je istodobno uvoz iz tih zemalja porastao 6,7 posto, na 1,04 milijarde eura.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izvoz u zemlje CEFTA-e u siječnju je pao za 11,4 posto, na 109,6 milijuna eura, uz istodobni rast uvoza za 35,5 posto, na 68,6 milijuna eura.</p>
<p style="text-align: justify;">
Pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske je Njemačka, s ukupnom vrijednosti robne razmjene od 296,9 milijuna eura. U Njemačku je u siječnju izvezeno roba u vrijednosti 102,6 milijuna eura, što je 6,4 posto više na godišnjoj razini, dok je uvoz roba iz te zemlje porastao za 8,2 posto, na 194,2 milijuna eura.</p>
<p style="text-align: justify;">
Značajni vanjskotrgovinski partneri Hrvatskoj su i Italija i Slovenija. Tako je u Italiju izvezeno robe za 112,13 milijuna eura, što je rast od 11,8 posto, dok je uvoz iz te zemlje smanjen 0,2 posto, na 174,7 milijuna eura. Istodobno, izvoz u Sloveniju povećan je za 7,9 posto, na 98,6 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan za 11,7 posto, na 141 milijun eura.</p>
<p style="text-align: justify;">
Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast statistika bilježi kod farmaceutske industrije, za 106,2 posto, na 42,8 milijuna eura. Znatan rast izvoza ostvarila je i proizvodnja prehrambenih proizvoda, za 17,3 posto, na 66,4 milijuna eura. Znatnije stope rasta izvoza bilježe i proizvodnja tekstila, za 24,9 posto, na 11,6 milijuna eura, proizvodnja električne opreme za 42,2 posto, na 62,3 milijuna eura, prerada drva i proizvoda od drva, za 12,6 posto, na 41,8 milijuna eura itd.</p>
<p style="text-align: justify;">
Istodobno, pad izvoza iskazan je kod brodogradnje, za 29,2 posto, na 7,5 milijuna eura, u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, za 4,4 posto, na 22,9 milijuna eura, kao i proizvodnji metala, za 16,4 posto, na 16,5 milijuna eura itd.</p>
<p style="text-align: justify;">
(Hina)</p>
Priopćenja