<p style="text-align: justify;">
Ono što je nekad bila mala start-up kompanija danas zapošljava 45 osoba, od toga deset u SAD-u. Prosjek zaposlenih u osječkoj tvrtci Farmeron kreće se oko trideset godina, a poslovi kojima se bave vrijede milijune eura.</p>
<p style="text-align: justify;">
Jedna od uspješnih poslovnih priča u Hrvatskoj započela je 2011. godine kada je Matija Kopić s prijateljem Markom Dukmenićem krenuo pisati kod za softvere koji se koristi kao platforma na velikim farmama krava za proizvodnju mlijeka. Uskoro im se pridružila Ana Herman i to je inicijalni krug ljudi koji je pokrenuo posao na koji su obratili pažnju i “veliki igrači“ i investitori.</p>
<p style="text-align: justify;">
O Farmeronu se više zna u Americi nego u Osijeku, ali ekipi mladih stručnjaka kao da to i odgovora. Kako Kopić sam kaže, 95 posto klijenata Farmerona su u SAD-u i rade za njihovo tržište, što je svjesna poslovna odluka jer su tamo najveće farme, a njihov posao se naplaćuje “po kravi“. Hrvatsko, pa čak i europsko tržište je za njih jednostavno nezanimljivo jer je naspram američkog – premalo. Čak je i njihova web-stranica kompletna na engleskom, jedini izuzetak su oglasi za posao koji su na hrvatskom, što najbolje opisuje kako Farmeron funkcionira – radi se u Hrvatskoj, a zarađuje u Americi.</p>
<p style="text-align: justify;">
Amerika je Farmeronu najveće tržište, ali ne i jedino. U Farmeronu su svjesni da je Kina iduće veliko tržište i već su počeli s probojem na tamošnje farme muznih krava. Proizvodnja hrane je velik posao, a nahraniti više od milijardu Kineza bit će zahtjevan zadatak u godinama koje dolaze. Dio rješenja tih problema zasigurno će ponuditi i Farmeron. Oni već imaju neke pilot-projekte u Kini, pozicioniraju se na najvećem svjetskom tržištu koje će uskoro postati i najveća svjetska ekonomija.</p>
<p style="text-align: justify;">
(Poslovni dnevnik)</p>
Priopćenja
