<p style="text-align: justify;">
Nakon drastičnog pada domaće proizvodnje svježih jaja koja se morala prilagoditi europskim pravilnicima o kaveznom uzgoju, naglo je porastao uvoz iz Mađarske i Poljske. Posljednjih mjeseci približavamo se samodostatnosti i nekadašnjoj proizvodnji od 750 milijuna jaja godišnje, rekla je Ivana Čurila, iz ‘Luneta’ d.o.o., iz Ludbrega, dodajući kako na godinu kokice snesu više od 14 milijuna komada, a standardi kakvoće su visoki, europski. Osim ISO i IFS-a imamo i KAT, njemački certifikat koji se dodjeljuje isključivo alternativnim uzgojima kokoši nesilica, rekla je Ivana Čurila.</p>
<p style="text-align: justify;">
Stoga ne čudi da su njihova jaja postala pravi izvozni hit. Dnevno u prosjeku proizvedemo oko 14.000 jaja, više od polovice plasiramo na tržište Europske unije i tako od samog početka, rekao je Dražen Čurila iz ‘Luneta’ d.o.o. iz Ludbrega.</p>
<p style="text-align: justify;">
Ipak, uspjeh ne stiže preko noći. U farmu jaja uložili su 20 milijuna kuna od kojih je polovina bespovratna, iz IPARD-a. Kao i farma iz Koprivnice koja uz alternativni ima i uzgoj u obogaćenim kavezima. I to prema strogim, europskim pravilima.</p>
<p style="text-align: justify;">
A kako ih hrane samo žitaricama s domaćih polja, i ova jaja nose prestižnu oznaku kvalitete iza koje stoji struka i Hrvatska poljoprivredna agencija. Jaja koja se ovdje proizvedu svakako spadaju u onu kategoriju jaja hrvatskih farmi kojom želimo pokazati našim kupcima da se to jaje proizvodi u Hrvatskoj, da je dobiveno radom hrvatskih ljudi, rekao je Zlatko Janječić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. A to je važno za zaštitu ovog domaćeg proizvoda i njegovu prepoznatljivost. Naime, ulaskom se u Uniju proizvodnja od 750 milijuna jaja na godinu naglo smanjila i otvorila put uvozu.</p>
<p style="text-align: justify;">
(PoslovniPuls)</p>
Priopćenja
