<p style="text-align: justify;">
Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi od 120,4 milijarde kuna, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, predviđeno je u Smjernicama za izradu državnog proračuna za ovu godinu, usvojenima u četvrtak na sjednici Vlade. Dodaju li se tome i izvanproračunski fondovi i konsolidirani proračun lokalnih uprava, deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a, a čak i po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010 ne bi premašio 3 posto BDP-a, istaknuo je na sjednici ministar financija Zdravko Marić.</p>
<p style="text-align: justify;">
Smjernice se temelje na projekciji gospodarskog rasta u ovoj godini od 2 posto. "Za ovu godinu očekujemo blago ubrzanje gospodarskog rasta na 2 posto, prije svega uslijed doprinosa domaće potražnje", rekao je Marić, dodavši da se doprinos rastu očekuje i od neto izvoza, odnosno bržeg rasta izvoza od uvoza. Istaknuo je su ove projekcije vrlo blizu projekcijama Europske komisije.</p>
<p style="text-align: justify;">
U ovoj se godini očekuje blaga inflacija od 0,1 posto, nakon dvije godine deflacije. Uz gospodarski rast, Marić ističe da će se pratiti i stopa nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Stopa nezaposlenosti u 2016. godine planira se spustiti ispod 16 posto, a do kraja projiciranog razdoblja ispod 14 posto, naveo je ministar.</p>
<p style="text-align: justify;">
Temeljem makroekonomskih projekcija za 2016. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015. Povećanje prihoda u najvećem se dijelu odnosi na povećanje poreznih prihoda, za 1,4 posto, i to najviše od PDV-a, za 2,1 posto, na otprilike 44 milijarde kuna, a vezano uz očekivano povećanje potrošnje, kazao je Marić.</p>
<p style="text-align: justify;">
Očekuje se i rast prihoda od trošarina, poreza na dohodak i dobit od 6 posto, ali i pad prihoda od doprinosa, no Marić je pojasnio kako se radi o učinku prošlogodišnjeg prijenosa prihoda od doprinosa za osiguranike s beneficiranim radnim stažem iz drugog mirovinskog stupa. Najznačajnije se povećanje, za čak 78,5 posto, očekuje od sredstava iz EU fondova, dok se kod ostalih prihoda planira smanjenje za1,8 posto, uglavnom zbog manjih prihoda od koncesija, rekao je Marić.</p>
<p style="text-align: justify;">
Rashodi se tako u ovogodišnjem proračunu planiraju u visini od 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na preliminarno izvršenje prošlogodišnjeg proračuna, ali, kazao je Marić, "bitno je reći da su rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni na razinu prošlogodišnjeg izvršenja i s tim smo se protekla četiri tjedna zapravo bavili". Dodao je i da je za iznos planiranog povećanja rashoda bilo potrebno napraviti uštede, racionalizaciju i konsolidaciju u okviru proračuna.</p>
<p style="text-align: justify;">
"Za 2016., bez da smo i krenuli u izradu smjernica, morali smo planirati 2,5 milijardi kuna rashoda više", rekao je Marić, pojašnjavajući kako se radi o rashodima za nacionalni doprinos proračunu EU, koji raste za 500 milijuna kuna, kamate koje rastu za 230 milijuna kuna, nacionalnu komponentu za sufinanciranju EU projekata, koja raste za 450 milijuna kuna, za indeksaciju mirovina i prirodni priljev novih umirovljenika (400 milijuna kuna), poticaj za novorođenčad (100 milijuna kuna), izbjeglički mehanizam za Tursku (22 milijuna kuna), Schengen (90 milijuna kuna) i dr.</p>
<p style="text-align: justify;">
(Hina)</p>
Priopćenja
