Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Projekti prijenosa znanja

Projekti prijenosa znanja

Tijekom procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, hrvatske institucije i njeni stručnjaci stekli su bogato iskustvo u području usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, provedbi reformskih i strukturnih mjera s ciljem dostizanja EU standarda te jačanja ljudskih kapaciteta za što učinkovitije sudjelovanje u obavljanju EU poslova. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova pridaje posebnu pažnju očuvanju stečenog znanja i iskustva iz procesa pregovora o pristupanju RH EU te potiče i promiče aktivnosti prijenosa znanja i iskustva zainteresiranim državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU te ostalim partnerskim državama. 
Koordinacijom aktivnosti, usmjeravanjem i provedbom projekata prijenosa znanja ostvaruje se bliska suradnja s partnerskim državama na njihovom putu približavanja EU. U tom smislu, ostvarena je suradnja s 13 zemalja korisnica pomoći (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Moldova, Srbija, Ukrajina, Tunis, Kirgistan, Tadžikistan i Turkmenistan) te je održano više od 900 obrazovnih aktivnosti za više od 7000 sudionika. Angažirano je preko 300 hrvatskih stručnjaka iz državne i javne uprave, akademske zajednice i organizacija civilnog društva na provedbi seminara, radionica, predavanja, okruglih stolova, studijskih posjeta, savjetovanja, konferencija i foruma s ciljem prenošenja znanja i iskustva iz procesa pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Obrazovne aktivnosti prilagođene su svakoj zemlji korisnici pomoći, ovisno o njenim potrebama i stupnju integracije u EU, a ciljnu skupinu čine službenici na nacionalnoj i lokalnoj razini, civilno društvo, mediji i građani.
U provedbi aktivnosti, ostvareno je partnerstvo s preko 30 međunarodnih institucija (državna uprava, javni sektor, međunarodne organizacije i zaklade, akademski sektor i civilno društvo), što omogućava djelovanje u svojstvu poveznice između potencijalnih partnera iz država članica i država korisnica pomoći u implementaciji projekata iz područja procesa europskih integracija, razvoja nacionalnih kapaciteta za EU poslove ili vođenja twinning projekata.
Prijenos znanja vrši se i preko sudjelovanja hrvatskih stručnjaka u okviru projekata Twinning instrumenta EU. Twinning je instrument Europske unije za institucionalnu suradnju između javnih uprava država članica EU i država korisnica. Države korisnice ovoga instrumenta su države kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU te države u okviru Europske politike susjedstva. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova je Nacionalna kontakt točka za Twinning. Njegova uloga je informiranje, koordinacija i usmjeravanje projektnih prijedloga, sukladno vanjskopolitičkim cijevima RH, tijela državne i javne uprave koji sudjeluju u twinning instrumentu.

HRVATSKE INSTITUCIJE U PROVEDBI TWINNING PROJEKATA U DRŽAVAMA JUGOISTOČNE EUROPE I EUROPSKOG SUSJEDSTVA
Članstvom Republike Hrvatske u Europskoj uniji, hrvatske institucije i stručnjaci mogu ravnopravno s ostalim državama članicama EU prenositi svoja znanja i iskustva iz primjene i provedbe pravne stečevine EU putem Twinning instrumenta Europske komisije. Od 2014., hrvatske su institucije sudjelovale ili trenutno sudjeluju u ukupno 39 Twinning projekta u 9 država korisnica, što predstavlja izniman uspjeh za „najmlađu“ državu članicu EU.
Područja u kojima hrvatski stručnjaci prenose svoju ekspertizu pokrivaju sve važne sektore – od financija, pravosuđa, unutarnjih poslova, gospodarstva, zdravstva i obrazovanja do prometa, EU fondova, poljoprivrede, statistike i reforme državne uprave.

Do sada je uspješno završena provedba 26 twinning projekta (10 u Sjevernoj Makedoniji, 5 u CG, 3 u Srbiji, 3 u BiH, 2 u Gruziji, 1 u Albaniji, 1 na Kosovu, 1 u Moldovi) u kojima su hrvatske institucije sudjelovale u svojstvu vodećeg ili mlađeg partnera u konzorciju s drugim državama članicama EU. Hrvatski stručnjaci prenosili su kolegama u nacionalnim institucijama navedenih zemalja svoja znanja i iskustva iz sljedećih područja: Jačanje kapaciteta za vanjsku reviziju (Albanija), Približavanje normi iz područja civilnog zrakoplovstva pravnoj stečevini EU; Jačanje treninga iz područja pravosuđa kroz Twinning (Gruzija), Jačanje kapaciteta za EU integracije; Jačanje državnog ureda za reviziju; Jačanje vladavine prava; Razvoj i provedba Nacionalnog kvalifikacijskog okvira; Institucionalizacija strukturiranog mehanizma za suradnju između Vlade i civilnog društva, Unaprjeđenje unutarnjeg financijskog sustava kontrole, Dodatno jačanje sustava unutarnje kontrole; Jačanje institucionalnih kapaciteta Narodne banke Republike Sjeverne Makedonije u procesu pridruživanja Europskom sustavu središnjih banaka; Potpora sudjelovanju u Europskom zajedničkom zračnom prostoru – ECAA, Jačanje institucionalnih kapaciteta Istražnog centra (Sjeverna Makedonija), Organizacija sustava mapiranja  (Moldova), Jačanje kapaciteta sustava sigurnosti tkiva stanica; Jačanje institucionalnih kapaciteta Nacionalne banke Srbije u EU procesu; Razvoj zakonodavnog okvira za učinkovitu provedbu acquisa u području ribarstva (Srbija), Podrška u području kaznenog progona; Jačanje institucionalnih kapaciteta za priznavanje kvalifikacija u visokom obrazovanju; Podrška Europske unije parlamentima BiH u poslovima europskih integracija (BiH), Potpora reguliranju financijskih usluga; Razvoj kapaciteta za zaštitu osobnih podataka i slobodan pristup informacijama; Razvoj kapaciteta za suzbijanje nepravilnosti i prijevara; Unaprjeđenje zaštite tržišnog natjecanja, Potpora upravljanju ljudskim resursima u javnom sektoru (Crna Gora), Podrška u provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (Kosovo).
Hrvatske institucije trenutno provode ili će uskoro započeti s provedbom 13 Twinning projekata (5 u Sjevernoj Makedoniji, 3 u Bosni i Hercegovini, 2 u Crnoj Gori, 1 u Moldovi, 1 na Kosovu, 1 u Zambiji) u suradnji s drugim državama članicama EU ili samostalno. Područja koja obuhvaćaju spomenuti projekti su: Potpora EU jačanju kapaciteta i postupnom usklađivanju s pravnom stečevinom u veterinarskom sektoru Bosne i Hercegovine; Jačanje porezne politike, Potpora u borbi protiv kibernetičkog kriminala (BiH), Jačanje kapaciteta Agencije za lijekove i medicinskih proizvoda, Podrška Poreznoj i Carinskoj upravi u pripremi za nadogradnju TARICG-a na najnoviju verziju EU TARIC-a i povezanih ITMS podsustava (Crna Gora), Poboljšanje naplate prihoda, te porezne i carinske politike; Jačanje proračunskog planiranja, izvršenja i unutarnjih kontrola; Unaprjeđenje revizije i parlamentarnog nadzora; Potpora provedbi moderniziranog pravnog okvira za zaštitu podataka; Usklađivanje zakonodavstva i provedba pravne stečevine Unije u području ribarstva i akvakulture u Republici Sjevernoj Makedoniji (Sjeverna Makedonija), Poboljšanje usluga prostornih podataka u Republici Moldovi u skladu s EU standardima (Moldova), Podrška implementaciji Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju – Direktiva o uslugama 2006/123/EC (Kosovo), Peer-to-peer institucionalna podrška Uredu glavnog revizora u Zambiji (Zambija).


Uspješnost nominacije twinning projekata od strane hrvatskih institucija očituje se u broju odabranih projekata. Od 2018. godine samo u pet natječaja nismo bili izabrani, dok je 22 projekta ocijenjeno s maksimalnim brojem bodova. Također, sve smo uspješniji u ulozi vodećih partnera pa je od 2018. godine zabilježen porast uspješnosti nominacije i provedbe projekata u svojstvu vodećeg partnera čime hrvatske institucije preuzimaju odgovornost cjelokupnog upravljanja projektima. Navedeno dokazuje visoku stručnost, učinkovitost, kreativnost i fleksibilnost u stvaranju novih znanja i njihove primjene u okviru međunarodnih poslova javne uprave RH. Osim postizanja vanjskopolitičkih ciljeva RH, praksa je pokazala kako uključenost državnih i javnih službenika u provedbu twinning projekata pozitivno utječe na organizacijsku kulturu državnih institucija. Zaposlenicima se pruža prilika rada i usavršavanja u drugačijem, netradicionalnom radnom okruženju koje podrazumijeva promjene u organizaciji rada, proširenje definicije radnih zadataka, veću odgovornost i aktivno sudjelovanje u poslovima upravljanja projektom te promicanje veće suradnje i timskog rada, što u konačnici pozitivno utječe na sveukupnu modernizaciju državne uprave RH.
Kvalitetu u provedbi Twinning projekata potkrepljuje statistika Europske komisije iz 2018. godine, koja ističe Hrvatsku kao najaktivniju zemlju članicu EU koja u vodećoj ulozi provodi projekte u zemljama JIE. Prema izvješću Europske komisije za 2020. godinu, nastavljamo izvrsnu statistiku ranijih godina te smo zajedno s Njemačkom i Italijom najprisutnija država članica EU u provedbi twinning projekata u zemljama JIE. Trenutno hrvatske institucije provode 14 twinning projekata od kojih čak 12 u državama JIE, jednaki broj kao Njemačka ili Italija. Dodatno, najnovije izvješće EK za 2020. i 2021. navodi Hrvatsku kao treću najuspješniju DČ (nakon Francuske i Austrije) kada se radi o odabiru twinning projekata u svojstvu vodećeg partnera. 


Više informacija o Twinning instrumentu Europske unije:
“Twinning out instrument – osnovne informacije "

 

Najava planiranih twinning natječaja

Izvješće Europske komisije o aktivnostima u Twinningu i TAIEX-u

Zakon o provedbi projekata međunarodne institucionalne suradnje Europske unije i projekata tehničke pomoći  (NN 99/2018)

Kontakt:
centar.izvrsnosti@mvep.hr