<p>
Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga. Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto.</p>
<p>
Komisija ističe da će nedavna odluka o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u eure vjerojatno imati mali pozitivni utjecaj na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima ka smanjenju duga. Gubitci banaka trebali bi rezultirati smanjenjem reinvestirane dobiti, a očekuje se negativan efekt na javne financije. Usporavanje gospodarskih aktivnosti na rastućim tržištima trebalo bi imati samo ograničen i neizravan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Komisija procjenjuje malo sporiji rast robnog izvoza, za 4,9 posto 2016. godine i 5,6 posto 2017. godine.</p>
<p>
Komisija procjenjuje rast izvoza roba i usluga za 8,8 posto ove godine, s prošlogodišnjih 6,3 posto. Sljedeće godine ukupni izvoz bi trebao rasti 4,1 posto, a 2017. za 4,5 posto. Uvoz bi trebao rasti ove godine 7,2 posto, sljedeće 4,1 posto i 2017. godine 4,6 posto. Komisija predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, s prošlogodišnjih 17,3 posto na 16,2 posto ove godine, sljedeće godine na 15,6 posto, a 2017. godine na 14,7 posto.</p>
<p>
Proračunski deficit trebao bi s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a.</p>
<p>
(Hina)</p>
Priopćenja
