<p style="text-align: justify;">
U raspravi u grčkom Parlamentu nalazi se Nacrt proračuna za 2016. godinu. Nacrt predviđa mjere čiji je dodatni fiskalni učinak procijenjen na 4,35 milijardi EUR-a, od čega se 2,49 milijardi EUR-a odnosi na dodatne prihode od naplate poreza, a 1,2 milijarde EUR-a na uštede ostvarene rezanjima u sektoru socijalne sigurnosti. Istovremeno se očekuje porast središnjeg duga Vlade sa sadašnjih 187% na 198 % BDP-a. Navedene mjere najvećim dijelom proizlaze iz Memoranduma o financijskoj pomoći potpisanog s vjerovnicima u kolovozu ove godine, točnije iz stavke o fiskalnoj održivosti, prema kojoj se Grčka obvezala ciljati na srednje-ročni primarni suficit od 3,5% BDP-a (tj. 0,5 % BDP-a u 2016., 1,75 % u 2017., 3,5 % u 2018.). Cjelokupni popis reformskih mjera koje mora provesti Grčka bio je usuglašen u kolovozu ove godine i sadrži 50-tak reformskih poteza s ciljem obnavljanja fiskalne održivosti, poticanja konkurentnosti, rasta i investicija, modernizacije javne uprave i očuvanja financijske stabilnosti. Predloženim Nacrtom proračuna se namjeravaju smanjiti rashodi za 1,8 milijardi EUR-a tijekom 2016., od čega će 1,2 milijardi biti ostvareno kroz rezanje mirovina i drugih socijalnih prava. S prihodovne strane, osim od poreza, Vlada namjerava sredstva namaknuti i kroz privatizaciju, primjerice kroz već odobrenu koncesiju nad četrnaest regionalnih zračnih luka čija se formalna realizacija očekuje u ožujku iduće godine. Prema Memorandumu o financijskoj pomoći, godišnji prihodi od provođenja postojećeg programa privatizacije bi trebali iznositi 1,4 milijarde EUR-a ove godine, 3,7 milijardi EUR-a iduće i 1,3 milijarde EUR-a tijekom 2017. godine. </p>
Priopćenja
