Legalizacija isprava

LEGALIZACIJA ISPRAVA

Uredovno vrijeme za rad sa strankama za legalizaciju isprava je od ponedjeljka do četvrtka od 9.00 do 11.00 sati te od 13.00 do 15.00 sati, a petkom od 9.00 do 12.00 sati.

Adresa: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Uprava za konzularne poslove, Sektor za međunarodnu pravnu pomoć, državljanstvo i putne isprave, Služba za međunarodnu pravnu pomoć, Trg Petra Petretića 2, 10000 Zagreb

Kontakt:
tel. +385 (0)1 4599 309, +385 (0)1 4599 410
E-mail: medjunarodnopravna.pomoc@mvep.hr

Načini plaćanja upravne pristojbe:
Za postupak legalizacije isprava u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske naplaćuje se, sukladno tarifnom broju 24. “Uredbe o tarifi upravnih pristojbi” (“Narodne novine”, broj 156/2022.) upravna pristojba u iznosu od 7,30 eura za jednu ovjeru.
Iznos pristojbe do 13,30 eura moguće je platiti u državnim biljezima, a iznos veći od 13,30 eura uplatom na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, IBAN: 1210010051863000160;

Za pravne osobe:
upisivanjem broja 64 (model) u prvu kućicu uplatnice,
upisivanjem broja 5002-721-OIB
npr. 64 1001005-1863000160
5002-721-OIB
Za fizičke osobe:
upisivanjem broja 64 (model) u prvu kućicu uplatnice,
upisivanjem broja 5002-721-OIB, u drugo polje uplatnice
(U slučaju kad predviđeni iznos uplaćuje stranac, potrebno je poslije broja 5002 upisati broj 721- i broj upisa iz knjige ovjera, koju će upisati djelatnik Ministarstva prilikom podnošenja zahtjeva stranke.)

Upravnu pristojbu moguće je platiti i platnim karticama putem POS uređaja.

LEGALIZACIJA / NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu u Republici Hrvatskoj prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Važno je naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj.

Haška Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava, od 5. listopada 1961., pojednostavnila je postupak legalizacije u odnosima između ugovornih stranaka, pa javna isprava podliježe jednom ovjeravanju nadležnog tijela države koja je ispravu izdala. Podatke o navedenoj Konvenciji i državama pristupnicama moguće je pronaći na internetskim stranicama (www.hcch.net).

Svaki općinski sud u Republici Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Republici Hrvatskoj.

Međutim, ako između Republike Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor, koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove pune legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu.

LEGALIZACIJA/NADOVJERA JAVNIH ISPRAVA IZDANIH U REPUBLICI HRVATSKOJ RADI KORIŠTENJA U INOZEMSTVU

Javne isprave izdane u Republici Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi potrebno je legalizirati ako je to prema propisima te države potrebno ili ako u odnosima između Republike Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju.

Potpis i pečat tijela ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je nadovjeriti sljedećim redoslijedom:

u općinskom sudu, prema mjestu sjedišta ovjerovitelja isprave (matičnog ureda, javnog bilježnika, sudskog tumača, sveučilišta i sl., jer kod istog suda potpisnici isprave trebaju prethodno deponirati potpis i otisak pečata);
u Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Ulica grada Vukovara 49, 10000 Zagreb;
u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprava za konzularne poslove, Sektor za međunarodnu pravnu pomoć, državljanstvo i putne isprave, Služba za međunarodnu pravnu pomoć, Trg Petra Petretića 2, 10000 Zagreb;
u diplomatskoj misiji u Republici Hrvatskoj one države u kojoj se ta isprava namjerava upotrijebiti.

Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Republici Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Republike Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.

Osoba koja podnosi zahtjev za legalizaciju isprava treba donijeti izvornike isprava koje se ovjeravaju, neovjerene preslike istih i identifikacijsku ispravu.

LEGALIZACIJA / NADOVJERA STRANIH JAVNIH ISPRAVA RADI KORIŠTENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja i nadovjerene u diplomatskoj misiji Republike Hrvatske u toj državi.

Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave legaliziraju/nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Republici Hrvatskoj i legaliziraju/nadovjere u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Republika Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Republici Hrvatskoj, legalizacija/nadovjera može se obaviti i u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nadovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi.

Uredba (EU) br. 2016/1191 o javnim ispravama
U skladu s Uredbom EU-a Europskog parlamenata i Vijeća o promicanju slobodnog kretanja građana, od 16. veljače 2019. godine unutar EU-a određene se javne isprave i njihove ovjerene preslike izuzimaju od legalizacije i formalnosti u pogledu potvrde „Apostille“.

Od početka primjene spomenute Uredbe više nije potrebno legalizirati, odnosno stavljati potvrdu „Apostille“ na isprave u pravnom prometu na području EU, a koje su obuhvaćene Uredbom o javnim ispravama.

Hrvatske javne isprave koje su obuhvaćene Uredbom o javnim ispravama su: rodni list, smrtni list, vjenčani list, potvrda o slobodnom bračnom stanju, potvrda o životnom partnerstvu, uvjerenje o prebivalištu i/ili boravištu, potvrda o nepostojanju kaznene evidencije te potvrda za kandidiranje ili glasanje na izborima za Europski parlament ili na lokalnim izborima u drugoj državi članici.

Također se napominje kako nije potrebno prevoditi rečene isprave, izuzev posljednje, ako građani zatraže da im se izda i višejezični standardni obrazac koji će služiti umjesto prijevoda, a o čemu će ih obavijestiti nadležna tijela koja im budu izdavala iste isprave.

Više informacija o Uredbi s višejezičnim standardnim obrascima možete pronaći na Europskom portalu e-pravosuđe:
https://beta.e-justice.europa.eu/551/EN/public_documensts

BILATERALNI UGOVORI KOJIMA JE UKINUTA LEGALIZACIJA U ODNOSU NA SLJEDEĆE DRŽAVE:

AUSTRIJA (Republika Austrija)

Ugovor o uzajamnom pravnom prometu od 16. prosinca 1954. (SL-Dodatak br. 8/55)

BELGIJA (Kraljevina Belgija)

Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima od 24. rujna 1971. (SL-Dodatak br. 7/74).

BOSNA I HERCEGOVINA

Sporazum o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 26. veljače 1996. (izmjene i dopune 17. lipnja 2002. Sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima)

BUGARSKA (Republika Bugarska)

Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći od 23. ožujka 1956. (SL-Dodatak br. 1/57)

CRNA GORA (specifičnost)

Premda između država nije zaključen ugovor, u odnosima između Republike Hrvatske i Crne Gore relevantne su odredbe Bečke konvencije o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora. Republika Hrvatska je stranka ove Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji. Konvencija je stupila na snagu 6. studenog 1996. godine. Crna Gora notificirala je sukcesiju u odnosu na ovu Konvenciju te se ista smatra strankom Konvencije od 3. lipnja 2006. godine.

ČEŠKA (Češka Republika)

Ugovor o reguliranju pravnih odnosa u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 20. siječnja 1964. (SL-Dodatak br. 13/64.)

FRANCUSKA (Francuska Republika)

Konvencija o izdavanju isprava o osobnom stanju i oslobođenju od legalizacije od 29. listopada 1969. (SL-Dodatak br. 3/71)

GRČKA (Helenska Republika)

Konvencija o uzajamnim pravnim odnosima od 18. lipnja 1959. (SL-Dodatak br. 7/60.)

ITALIJA (Talijanska Republika)

Konvencija o uzajamnoj pravnoj pomoći u građanskim i upravnim stvarima od 3. prosinca 1960. (SL-Dodatak br. 5/63)

MAĐARSKA

Ugovor o uzajamnom pravnom prometu od 7. ožujka 1968. (SL-Dodatak br. 3/68)
Ugovor o izmjeni i dopuni Ugovora o uzajamnom pravnom prometu od 7. ožujka 1968. sklopljen 25. travnja 1968. (SL-MU br. 1/87.)

MAKEDONIJA (Republika Sjeverna Makedonija)

Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (NN br. 3/1995.)

POLJSKA (Republika Poljska)

Ugovor o pravnom prometu u građanskim i krivičnim stvarima od 6. veljače 1960. (SL-Dodatak br. 5/63)

RUMUNJSKA

Ugovor o pravnoj pomoći od 18. listopada 1960. (SL-Dodatak br. 8/61.)

RUSKA FEDERACIJA

Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim, porodičnim i krivičnim stvarima od 24. veljače 1962. (SL-Dodatak br. 5/63.)

SLOVAČKA (Slovačka Republika)

Ugovor o reguliranju pravnih odnosa u građanskim obiteljskim i krivičnim stvarima od 20. siječnja 1964. (SL-Dodatak br. 13/64.)

SLOVENIJA (Republika Slovenija)

Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 7. veljače 1994. (NN br. 3/94)

SRBIJA (Republika Srbija)

Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima (NN-MU br. 6/98.)

TURSKA (Republika Turska)

Ugovor o pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima (NN-MU br. 15.2000.)
Konzularna konvencija od 31. ožujka 1968. (SL-Dodatak br. 9/72.)

Podaci o državama pristupnicama Konvencije o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava od 5. listopada 1961. godine, Haag, temeljem koje se izdaje potvrda Apostille, dostupni su na Internet stranici: www.hcch.net.

Podaci o državama pristupnicama Konvencije o izdavanju izvadaka iz matičnih knjiga na više jezika potpisane 8. rujna 1976. godine u Beču, nalaze se na Internet stranici: www.eda.admin.ch.(Ciec 16).