Stajalište Republike Hrvatske (RH) je kako vjerodostojna politika poštivanja ljudskih prava počinje od obveze države za usvajanjem, osiguranjem poštivanja, zaštitom i ostvarenjem najviših međunarodno prihvaćenih standarda. Samo u svijetu zasnovanom na istinskom poštivanju temeljnih sloboda i vladavine prava ljudi mogu razvijati svoje individualne i kolektivne potencijale. U skladu s takvim načelima Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u vanjskopolitičkom djelovanju promiče politiku zaštite ljudskih prava svih osoba u svim državama.
U svom vanjskopolitičkom djelovanju u području ljudskih prava, RH je aktivna u međunarodnim i regionalnim organizacijama. Također, ljudska su prava i jedan od čimbenika u oblikovanju naših bilateralnih odnosa s drugim državama. Pritom se posebice zalažemo za:
RH surađuje i s brojnim domaćim i međunarodnim nevladinim organizacijama te podržava aktivno sudjelovanje civilnog društva u oblikovanju vanjske politike u području ljudskih prava.
Politika EU u području ljudskih prava
Ljudska su prava univerzalna i nedjeljiva. U skladu s tim Europska unija (EU) aktivno promiče i štiti temeljna prava unutar svojih granica, kao i u odnosima s trećim zemljama te ih redovito uključuje u svoju vanjsku politiku. Pritom su aktivnosti EU-a ponajviše usmjerene na: ukidanje smrtne kazne; suzbijanje mučenja, rasizma i ksenofobije; sprječavanje ratnih zločina i genocida; snaženje politika zaštite prava žena i djece; zaštitu manjina; te zaštitu osoba s invaliditetom i drugih skupina za koje je uočena potreba angažiranog pristupa zaštiti njihovih ljudskih prava. RH sudjeluje u oblikovanju stajališta EU-a u svezi s temama iz područja ljudskih prava. Pritom smo posebice aktivni u promicanju prioriteta hrvatske vanjske politike u ljudsko-pravnoj dimenziji – zalaganje za ravnopravnost spolova i prava žena te zaštiti ljudskih prava najosjetljivijih društvenih skupina, kao što su djeca, osobe s invaliditetom ili kršćanska manjina u određenim dijelovima svijeta. RH aktivno sudjeluje u radu Radne skupine Vijeća EU o ljudskim pravima (COHOM) i na koordinacijama EU država pri relevantnim međunarodnim tijelima u području ljudskih prava.
Kao instrumente za pomoć državama s ciljem unaprjeđenja nacionalnih politika na području ljudskih prava, EU je priredila niz smjernica o ljudsko-pravnim prioritetima (smrtna kazna, branitelji ljudskih prava, djeca u oružanim sukobima). RH se pri reviziji zakonodavstva i izradi nacionalnih planova rukovodi instrumentima i smjernicama EU-a. Jedan od takvih instrumenata je i Human Rights Dialogue - kreativna i intenzivna suradnja s trećim državama u cilju osnaživanja ljudskih prava.
U kontekstu šire potpore ljudskim pravima u svijetu, EU je utemeljila Europsku inicijativu za demokraciju i ljudska prava. Cilj inicijative je promicanje zaštite ljudskih prava (ukidanje smrtne kazne, borba protiv mučenja, rasizma i diskriminacije, poštivanje političkih i građanskih prava), jačanje demokracije, dobrog upravljanja i vladavine prava te sprječavanja sukoba u trećim zemljama. Inicijativa financira projekte za zaštitu ravnopravnosti spolova i za prava djece, te podupire zajedničke aktivnosti EU-a i drugih organizacija u zaštiti ljudskih prava.
Ljudska prava u međunarodnim organizacijama
U skladu s proklamiranom politikom i prihvaćenim načelima u području ljudskih prava te opredijeljenošću o njihovoj univerzalnosti i neselektivnosti, RH je aktivna i u njihovom praktičnom promicanju i zaštiti u okviru međunarodnih i regionalnih organizacija. U tom smislu sudjelujemo, uključujući i s vlastitim inicijativama, u razvoju i primjeni novih standarda. Članica smo ključnih organizacija koje u svojem djelovanju imaju i visoko profilirane portfelje iz područja ljudskih prava, kao što su Ujedinjeni narodi (UN), Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Vijeće Europe (VE).
Na globalnoj razini RH nastavlja s aktivnim djelovanjem posebice unutar UN sustava, u okviru Trećeg odbora za ljudska prava, kao i u najprominentnijem ljudsko-pravnom forumu, Vijeću za ljudska prava. Doprinos ljudskim pravima, RH dala je i kao nestalna članica Vijeća sigurnosti (2008/09), ističući se u promicanju zaštite djece u oružanim sukobima te usvajanju novih rezolucija u zaštiti žena u oružanim sukobima; članstvom u Komisiji UN-a za položaj žena (dva četverogodišnja mandata) te prethodnim sudjelovanjem u Izvršnom odboru UNICEF-a i Izvršnom odboru UNHCR-a. RH ujedno prati i razvoj međunarodnog humanitarnog prava te surađuje s Međunarodnim odborom Crvenog križa (ICRC).
Djelovanjem u okviru Trećeg odbora UN-a, RH se u skladu sa svojim prioritetima, ali i radi svekolike učinkovitije zaštite ljudskih prava na svim razinama i bez diskriminacije, u suradnji s partnerskim zemljama zalaže za potporu inicijativama u svezi s ukidanjem smrtne kazne, promicanjem slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, borbom protiv diskriminacije, zaštitom prava djeteta, promicanjem ciljeva rezolucije UNSC 1325 o ženama, miru i sigurnosti (RH je usvojila drugi Nacionalni plan za provedbu rezolucije 2019.-2023.).
RH stranka je gotovo svih ključnih ugovora UN-a kojima se jamči promicanje i zaštita ljudskih prava i sukladno čijim odredbama, države imaju obvezu izvještavanja. Time se na dodatan, učinkovit i transparentan način jamči poštivanje, zaštita i ostvarenje ljudskih prava u Hrvatskoj.
RH aktivna je članica Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust, međuvladinog tijela koje ima 35 država članica, uspostavljenog s ciljem jačanja i promicanja edukacije, sjećanja i istraživanja o holokaustu.
Na regionalnoj razini RH se tijekom godina i kroz izazove tranzicije te pristupanje Europskoj uniji, postepeno profilirala kao zemlja s naprednim standardima i daljnjim mogućnostima prijenosa znanja u području promicanja i zaštite ljudskih prava. Pritom posebice ističemo djelovanje u OESS-u - intenzivnog zagovaranja ljudskih prava u okviru Foruma ljudske dimenzije OESS-a, uključujući i redovito praćenje aktivnosti Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR) te djelovanje u VE, angažman hrvatskih stručnjaka u VE kao i primjenu novih standarda u području zaštite ljudskih prava.
U okviru VE, RH je stranka Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i dodatnih protokola Konvencije, osim Protokola br.16 te je kroz rad u stručnim skupinama VE trenutno angažirana na izradi novih standarda u kontekstu reforme konvencijskog sustava zaštite ljudskih prava, čiji je cilj postizanje dugoročne učinkovitosti Europskog suda za ljudska prava. Također sudjeluje u procesu razmatranja pristupa Europske unije Konvenciji, u svojstvu nove stranke.
Uz brojne ostale instrumente VE kojih je stranka, Hrvatska je ratificirala Konvencijuo sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) , a u izradi čijeg teksta su sudjelovali hrvatski stručnjaci.
RH je prvi puta predsjedala Odborom ministara Vijeća Europe u razdoblju od svibnja do studenoga 2018., što je Hrvatskoj omogućilo daljnju prepoznatljivost u zaštiti i promicanju ljudskih prava, vladavine prava i demokracije na međunarodnoj razini. Nastavno na iznimno uspješno predsjedanje, Marija Pejčinović Burić izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe, čime je potvrđen međunarodni ugled Hrvatske i aktivizam hrvatske diplomacije.
Vijeće za ljudska prava