Republika Hrvatska i Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju (CWC)
Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja kemijskog oružja i o njegovu uništenju (Chemical Weapons Convention – CWC) stupila je na snagu 1997. i do sada su joj pristupile 188 država. Pristupanjem CWC, države stranke obvezale su se kako neće proizvoditi i koristiti kemijsko oružje, niti ga prodavati drugima, te će ukoliko isto već posjeduju, uništiti.
CWC je jedan od tri najvažnija međunarodna ugovora iz područja kontrole oružja za masovno uništenje, razoružanje i ne širenja oružja za masovno uništenje (druga dva: Ugovor o neširenju nuklearnog oružja - NPT i Konvencija o zabrani usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja, te o njihovom uništenju - BTWC).
Republika Hrvatska je pristupila CWC u travnju 1995. godine, a Odlukom Vlade RH iz 1997. godine osnovano je Nacionalno povjerenstvo kao središnje međuresorno tijelo za praćenje provedbe CWC, te kontakte s Organizacijom za zabranu kemijskog oružja (Organisation for the Prohibition of Chemical Weapons - OPCW), sa sjedištem u MVPEI.
OPCW, čije sjedište je u Den Haagu (Nizozemska) počela je s radom 1997. godine sa zadaćom da osigura učinkovitu provedbu CWC.Nadzire uništavanje zaliha kemijskog oružja i status svih kemikalija koje bi se mogle zloupotrijebiti za proizvodnju kemijskog oružja. Promiče međunarodnu suradnju, te razmjenu znanstvenih i tehničkih informacija u području kemijske industrije.
Sve zemlje članice dužne su u Godišnjoj deklaraciji navesti sva civilna postrojenja koja bi u određenim uvjetima mogla proizvoditi kemijsko oružje. OPCW samostalno provodi inspekcije tih postrojenja. Ukoliko se država članica ne pridržava odrednica CWC i time ugrožava mir i sigurnost, OPCW može slučaj prijaviti Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a, a u skladu s potpisanim sporazumom između OPCW i UN-a.
Informacije o OPCW i CWC mogu se naći ovdje.
Republika Hrvatska i Konvencija o zabrani usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja, te o njihovom uništenju (BTWC)
Konvencijom o zabrani usavršavanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriološkog (biološkog) i toksičnog oružja, te o njihovom uništavanju (The Biological and Toxin Weapons Convention - BTWC) zabranjuje se razvijanje, stvaranje zaliha ili kupovina bioloških agenata ili otrova bilo koje vrste ili u bilo kojoj količini, osim u zaštitne, medicinske ili druge mirnodopske svrhe.
BTWC je stupila na snagu 1975. godine. Nastavlja se na Ženevski Protokol iz 1925. o zabrani uporabe zagušljivih, otrovnih i drugih plinova, te bakterioloških metoda ratovanja.
Do sada joj je pristupilo 166 država. BTWC nema provedbeni tj. verifikacijski mehanizam implementacije. Pregledne konferencije održavaju se svakih pet godina, a u međuvremenu se održavaju godišnji Sastanci stručnjaka, te Sastanci država stranaka BTWC. Sedma Pregledna konferencija održana je u prosincu 2011. godine u Ženevi.
RH je pristupila BTWC 1993. godine. RH podnosi redovita Godišnja izviješća („Annual Report of Confidence Building Measures Biological and Toxin Weapons Convention according to the Final Declaration of the Third Review Conference of BTWC“) Uredu UN za razoružanje u Ženevi.