Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Razvojna suradnja i humanitarna pomoć

Glavni cilj razvojne suradnje i humanitarne pomoći je suzbijanje siromaštva. Dio zemalja u razvoju suočen je i sa sigurnosnim prijetnjama poput oružanih sukoba, terorizma, organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. Uz siromaštvo i sigurnosne prijetnje, ugrozu predstavljaju i velike prirodne katastrofe, čije posljedice najsnažnije pogađaju zemlje u razvoju.

Jedan od prioriteta vanjske politike Republike Hrvatske je pružanje razvojne i humanitarne pomoći inozemstvu, sukladno Strateškom planu Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH (u daljnjem tekstu: MVEP) za razdoblje od 2020. do 2022. Kroz razvojne i humanitarne projekte Hrvatska, bilateralno i multilateralno, odnosno zajedno s državama članicama Europske unije (EU) te kroz agencije Ujedinjenih naroda (UN), djeluje na saniranju prijetnji i ublažavanju teških životnih uvjeta.

Republika Hrvatska zauzima specifično mjesto u globalnoj donatorskoj zajednici zbog još uvijek svježih iskustava i znanja stečenih u ratnoj i poslijeratnoj demokratskoj tranziciji, kao i u procesu euro-atlantskih integracija. Dijeljenje ovih iskustava od izuzetnog je značaja državama susjedstva koje su na europskom putu. Hrvatska promiče važnost europske perspektive za osiguravanje sigurnosti, razvoja i gospodarskog napretka među državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU.

Nacionalna politika humanitarne pomoći RH provodi se u skladu s međunarodnim načelima humanitarnog djelovanja. Aktivnosti na ovom području usmjerene su na ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda te na programe obnove u post-konfliktnim okruženjima. Zaštita najranjivijih skupina, a posebno žena i djece te promicanje humanitarnih načela centar su humanitarnog djelovanja RH.

Zakonom o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu iz 2008. Republika Hrvatska je zakonski uredila područje međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći te utvrdila načela provedbe, ciljeve, međuinstitucionalnu suradnju i financiranje razvojne suradnje.

Nacionalna strategija razvojne suradnje i humanitarne pomoći za razdoblje od 2017. do 2021.  određuje zemljopisne i sektorske prioritete razvojne suradnje i humanitarne pomoći, gdje su kao težišta suradnje prepoznati hrvatsko susjedstvo, istočno i južno susjedstvo EU-a i najnerazvijenije države, i to najviše u sektorima obrazovanja, zdravlja, gospodarskog razvoja  i razvoja civilnog društva. 

Sukladno odredbama Zakona o razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći inozemstvu, MVEP, kao koordinator na nacionalnoj razini, objedinjuje popis provedenih razvojnih i humanitarnih projekata o kojima Vlada RH na godišnjoj razini podnosi Izvješće Hrvatskom saboru.

RH od 2019. podnosi Izvješće Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Odboru za razvojnu pomoć (DAC), temeljem kojeg se bilježi službena razvojna pomoć RH. Dostavom svojih podataka, RH je uključena u publikacije OECD-a, potvrđujući time svoju ulogu kredibilnog i transparentnog donatora službene razvojne pomoći.

Europska unija i njezine države članice vodeći su svjetski donator razvojne i humanitarne pomoći. Ulaskom u EU, RH aktivno sudjeluje u kreiranju i provođenju razvojne i humanitarne politike na razini Unije.
Vijeće za vanjske poslove u razvojnom formatu (FAC DEV) - odgovorno je za vanjsko djelovanje EU-a u području razvojne suradnje i humanitarne pomoći. Sastoji se od ministara zaduženih za razvojnu suradnju, a sastanci se održavaju dva puta godišnje.

Radna skupina za razvojnu suradnju i međunarodna partnerstva (CODEV-PI) - raspravlja o načelima politike, ciljevima i načinima djelovanja EU-a u vezi s razvojnom suradnjom s trećim državama.

Radna skupina za humanitarnu pomoć i pomoć u hrani (COHAFA) - raspravlja o humanitarnim strategijama i politikama EU-a te njegovu odgovoru na humanitarne krize.  

Radna skupina za Afriku, Karibe i Pacifik (AKP) - bavi se europskom suradnjom s afričkim, karipskim i pacifičkim državama uspostavljenom Sporazumom iz Cotonoua (najopsežniji partnerski sporazum između EU-a i 79 zemalja u razvoju, daje okvir za suradnju u području razvoja i trgovine te ima i političku dimenziju, krajnji mu je cilj iskorijeniti siromaštvo u zemljama AKP-a).

Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI-GE) - glavni je financijski alat Europske unije koji doprinosi iskorjenjivanju siromaštva i promicanju održivog razvoja, prosperiteta, mira i stabilnosti u trećim zemljama. 

Instrument EU za europsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (European Civil Protection and Humanitarian Aid Operations) – u pružanju humanitarne pomoći trećim zemljama, EU i države članice rukovode se uredbom Vijeća Europske zajednice kojom su propisani ciljevi i opća načela humanitarne pomoći, kao i postupci za provedbu humanitarne pomoći i humanitarnog djelovanja.

Tim Europa (Team Europe, TE) - čine EU, države članice, Europska investicijska banka (EIB) i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Od svog pokretanja u travnju 2020., kao dio globalnog odgovora EU-a na pandemiju Covid-19, koncept TE definira se kao zajednički pristup kako bi se dodatno postigla sinergija i koordinacija djelovanja. Inicijative Tima Europa (Team Europe Initiatives - TEI) slijede vanjskopolitičke prioritete EU-a i predstavljaju operacionalizaciju pristupa Tima Europa osiguravajući transformacijski učinak u partnerskim zemljama EU-a kroz društveno-gospodarski oporavak nakon pandemije bolesti Covid-19. Razvojni programi se provode na bilateralnim i regionalnim razinama i u skladu sa strateškim i nacionalnim prioritetima država partnera.  
 
 
Konkretni projekti
 
Donacije cjepiva - Hrvatska je u 2021. ostvarila iznimne rezultate u donaciji cjepiva, posebice kod bilateralnih donacija, ali i kroz doprinos sustavu COVAX-a koji osigurava cjepiva za najsiromašnije države svijeta. Bilateralne donacije najprije su bile upućene državama u okruženju (BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu) koje su geografski i politički najbliže EU, te su stoga bile prioritet i za RH i za EU. Donacije su upućene i Butanu, Vijetnamu i Ruandi. Osim bilateralnih donacija, Hrvatska je donirala cjepiva sustavu COVAX, od čega je značajan dio usmjeren na područje Sjeverne Afrike i Bliskog istoka/Srednje Azije.

Projekti međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći u suradnji s organizacijama civilnog društva - MVEP je u 2021. objavilo Javni poziv za financiranje projekata međunarodne razvojne suradnje usmjerenih na osnaživanje ranjivih skupina društva, poticanje gospodarskog razvoja te jačanje demokracije u susjednim zemljama, zemljama istočne Europe i Afrike. Sredstva su dodijeljena organizacijama civilnog društva s iskustvom u provođenju humanitarno-razvojnih projekata u inozemstvu. 11 udruga, koje su primile financijska sredstva, započelo je s provođenjem projektnih aktivnosti u drugoj polovici 2021. te se njihov završetak očekuje tijekom 2022.

Projekt rekonstrukcije devetogodišnje škole „Iliria” u Općini Krujë u Albaniji provodi se u suradnji s UN-ovim programom za razvoj (UNDP) kao odgovor na katastrofalne posljedice potresa iz 2019. Projekt je u cijelosti financirala Vlada RH.



Projekt upravljanja morskim i obalnim onečišćenjem s ciljem povećanja sigurnosti na moru i u lukama - Temeljem ugovora s UNDP-em Albanija, RH je sudjelovala u projektu koji je za cilj imao smanjivanje rizika od zagađenja morskog okoliša i priobalja te jačanja sposobnosti lokalnih zajednica u Albaniji s ciljem pravovremenog odgovora na ekološke i tehnološke opasnosti uzrokovane nezgodama na moru. Projekt je okončan 2020.




 „Mala škola hrvatskog jezika i kulture“ za djecu s Kosova – MVEP je 2021. pružilo potporu hrvatskoj zajednici u Republici Kosovo omogućivši djeci iz Janjeva sudjelovanje u „Maloj školi hrvatskog jezika i kulture“ s ciljem učenja hrvatskog jezika, upoznavanja s hrvatskom povijesti i kulturno-spomeničkom baštinom.

Sudjelovanje u Partnerstvu za razvojnu suradnju u Ukrajini u projektu procjene zapreka u prevenciji i liječenju HIV-a uslijed pandemije COVID-19 – MVEP sudjeluje u programu Partnerstva za razvojnu suradnju (DCP) Vlade Sjedinjenih Američkih Država s projektom Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Procjena zapreka u prevenciji i liječenju HIV-a uslijed pandemije COVID-19“. Projekt se provodi u Ukrajini u suradnji s Centrom za Javno zdravstvo Ukrajine, a financiran je zajednički od strane MVEP i Vlade SAD-a. 

Pružanje razvojne pomoći trećim zemljama u području poljoprivrede u suradnji s Agencijom za međunarodnu razvojnu suradnju Države Izrael - Sukladno Memorandumu o suglasnosti o strateškom partnerstvu između MVEP i Ministarstva vanjskih poslova Države Izrael, MVEP i izraelska Agencija za razvojnu suradnju su u 2021. zajednički osmislili projekt poljoprivrednog razvoja za tri županije BiH: Posavsku, Hercegbosansku i Zapadnohercegovačku. S ciljem prijenosa znanja i iskustva izraelskih stručnjaka organizirano je studijsko putovanje predstavnika županija BiH u Državu Izrael gdje su pohađali edukaciju o  poljoprivrednom razvoju i modernizaciji poljoprivrednih procesa.

Stipendiranje mladih kršćana iz zemalja u razvoju s područja Afrike, Azije i Bliskog Istoka zajednički je projekt MVEP i Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, s ciljem poticanja obrazovanja kao jednog od temeljnih prioriteta Nacionalne strategije. Stipendija je u 2021. odobrena za deset stipendista.

Razvojna pomoć sirijskim izbjeglicama - Hrvatska se u razdoblju od 2021. do 2023. obvezala pružiti razvojnu i humanitarnu pomoć stanovništvu Sirijske Arapske Republike za projekte razvoja infrastrukture u zdravstvu i obrazovanju. U realizaciji su dva projekta: projekt u suradnji sa Svjetskim programom za hranu (WFP) kojim bi se na području Sirije osigurali svakodnevni svježi obroci učenicima u školama; te projekt s UNICEF-om kojim će se osigurati kvalitetna i pravovremena zdravstvena zaštita sirijskih izbjeglica u Egiptu, s posebnim naglaskom na žene i djecu kao najranjivijim skupinama.

U suradnji s UN WOMEN, Hrvatska je 2021. pružila pomoć gospodarskom osnaživanju sirijskih izbjeglica u Libanonu. Cilj projekta bio je osigurati dodatnu informatičku izobrazbu za žene, sirijske izbjeglice u Libanonu i državljanke Libanona, s ciljem poboljšanja njihovog položaja na tržištu rada. U suradnji s UNHCR-om, 2021. Hrvatska je financirala projekt podizanja svijesti o nužnosti obrazovanja sirijske djece izbjeglica u Libanonu kroz informiranje odgajatelja i šire zajednice te osmišljavanje modela za učenje na daljinu u državnim i privatnim školama.

U 2019. uspješno je proveden projekt zaštite i poboljšanja uvjeta obrazovanja sirijske djece izbjeglica smještenih u Jordanu u suradnji s Fondom Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF). Sukladno potrebama lokalne zajednice i obvezi iz 2016., Hrvatska je financirala izgradnju pet igrališta za djecu s invaliditetom u izbjegličkim kampovima Azraq i Za'atari.
              




Uplata dobrovoljnog financijskog doprinosa Međunarodnom odboru Crvenog križa (ICRC) za provedbu humanitarnih operacija u najugroženijim dijelovima svijeta. Međunarodni odbor Crvenog križa uvažena je međunarodna humanitarna organizacija s neospornom ulogom u promoviranju međunarodnog humanitarnog prava. Vodeći se načelom nepristranosti, uspijeva održati prisutnost u visokorizičnim i sukobima pogođenim dijelovima svijeta.

Humanitarna i razvojna pomoć državama Latinske Amerike - dugogodišnja humanitarna kriza je u Bolivarijanskoj Republici Venezueli uzrokovala siromaštvo i masovno iseljavanje stanovništva. RH je u suradnji s organizacijom Caritas Venezuela u 2020. uputila humanitarnu pomoć za nabavu lijekova namijenjenih najranjivijim skupinama stanovništva. Projekt je nastavljen i u 2021.

Republika Hrvatska redovito sudjeluje na međunarodnim donatorskim konferencijama nakon kriznih situacija u najugroženijim dijelovima svijeta koje služe za prikupljanje humanitarne pomoći za poticanje razvoja pojedinih zemalja. Tako je u 2021. sudjelovala u: 1. donatorskoj konferenciji za ublažavanje posljedice dugotrajne humanitarne krize u Jemenu (donacija upućena Svjetskom programu za hranu); 2. na Ministarskom sastanku o humanitarnoj situaciji u Afganistanu gdje se obvezala na donaciju za pomoć stanovništvu putem UN OCHA i 3. na Događaju na visokoj razini povodom 15. obljetnice CERF-a. U 2020., Hrvatska je sudjelovala u donatorskoj konferenciji za pomoć i podršku stanovništvu Libanona nakon katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu u kolovozu 2020. Iste godine Libanonu je upućena i donacija putem Svjetskog programa za hranu.

Uplata dobrovoljnog financijskog doprinosa Europskoj zakladi za demokraciju (EED) – EED je osnovan 2013. od EU-a i država članica s ciljem promicanja temeljnih europskih vrijednosti (poštivanje demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i načela nenasilja) u državama Južnog susjedstva i Istočnog partnerstva, a 2018. proširio je djelovanje i na države jugoistočne Europe. Članice EED su države članice EU-a i EK te UK, CH i CA.