Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Gospodarske i financijske institucije

Svjetska trgovinska organizacija (WTO)  osnovana je 1. siječnja 1995. godine i danas broji 164 država članica. Sjedište WTO-a je u Ženevi, aktualni glavni direktor je Roberto Azevedo (Brazil), a glavni ciljevi organizacije su regulacija, nadzor i liberalizacija svjetske trgovine, kao i osiguravanje pravnog okvira za provođenje pregovora o trgovinskim sporazumima te rješavanje sporova među državama članicama. Pravni temelj WTO-a je Marakeški sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, koji je zamijenio GATT (Opći sporazum o tarifama i trgovini) iz 1948.

Ministarska konferencija najviše je WTO-ovo tijelo koje može donijeti odluke o svim pitanjima vezanim uz multilateralni trgovinski sustav, a u pravilu se održava jednom u dvije godine. Posljednja ministarska konferencija održana je u prosincu 2017. godine u Argentini.

Pregovori u okviru WTO-a jedinstveni su u odnosu na druge multilateralne pregovore jer se interesi država članica artikuliraju kroz ad hoc pregovaračke skupine. WTO članice sudjeluju u radu različitih pregovaračkih skupina (neke od njih i u više skupina) kako bi što učinkovitije zaštitile svoje interese.

Države članice WTO-a sudjeluju s 97% u svjetskoj trgovini.

Pročitajte više >
 

RH i WTO

Republika Hrvatska postala je 140. članica WTO-a 30. studenoga 2000. godine. Članstvo Hrvatske u WTO-u predstavljalo je temelje integriranja hrvatskog gospodarstva u europsko i globalno tržište, s ciljem povećanja efikasnosti i konkurentnosti te povećanja izvoza. Nadležno tijelo za koordinaciju aktivnosti koje proizlaze iz hrvatskog članstva u WTO-a je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

Na WTO-ovim internetskim stranicama mogu se iščitati trgovinski profili svih WTO-ovih članica, dobiti informacije o carinama u primjeni (applied) ili završnim obvezujućim stopama carina (bound tariffs), podaci o trgovini uslugama, uključujući rasporede specifičnih obveza u trgovini uslugama koje su članice preuzele. WTO nudi i mogućnost samoobrazovanja kroz dostupnost različitih edukativnih sadržaja na internetu: od multilateralnih sporazuma do posebno pripremljenih sažetaka i materijala. Sve ove informacije mogu biti od koristi hrvatskim tvrtkama, poduzetnicima, pojedincima, ali i svima drugima koji su na bilo koji način uključeni u provedbu trgovinskih odnosa s inozemstvom.

Od 1. srpnja 2013. godine hrvatske trgovinske interese u WTO-u zastupa Europska komisija, a Republika Hrvatska svoje stavove predstavlja i usuglašuje u strukturama EU-a kao samostalan i ravnopravan partner.

Stajališta Europske unije prema pitanjima suradnje s WTO-om dogovaraju se u okviru rada Odbora za trgovinsku politiku, a usvaja ih Vijeće EU-a za vanjske poslove u trgovinskom formatu (Foreign Affairs Council – Trade).

 

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD)

Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) međunarodna je organizacija, i ujedno konzultativni forum, koja okuplja države najrazvijenijih gospodarstava svijeta. Ciljevi OECD-a su podizanje životnog standarda, povećanje zaposlenosti, održanje financijske stabilnosti, podrška održivom razvitku te općem rastu svjetske trgovine. OECD je osnovan 30. rujna 1961. godine, kada je OECD-ova konvencija iz 1960. stupila na snagu. Korijeni organizacije su u uspostavljenom  koordinacijskom mehanizmu za raspodjelu pomoći iz SAD-a razrušenom europskom kontinentu (Marshallov plan, 1948). Sjedište OECD-a je u Parizu, a današnje članstvo čini 38 država punopravnih članica. Organizacija djeluje kroz više od 300 specijaliziranih odbora, radnih skupina, posebnih tijela i mreža, te je ujedno jedan od najvećih svjetskih izdavača publikacija o gospodarstvu, trgovini, razvojnoj suradnji, financijskom tržištu i dr. U strukturi OECD-a postoje i tijela ili programi koja se financiraju izvan redovitog proračuna: Međunarodna agencija za energiju (IEA), Agencija za nuklearnu energiju (NEA), Odbor za razvojnu pomoć (DAC), poljoprivredne sheme, Centar za obrazovanje, istraživanje i inovacije (CERI) itd. Glavni tajnik OECD-a je Mathias Cormann (Australia).

OECD je referentna točka Europskoj uniji, UN-u i drugim međunarodnim subjektima i institutima zbog velike ekspertize na području gospodarstva i razvoja, a koja se gradi na temelju kontinuirano provođenih  istraživanja i analiza. Povrh toga, OECD redovito priprema  stručne podloge za sastanke skupina G-7 i G-20 te daje godišnji presjek gospodarskih i razvojnih tendencija u svijetu.

Republika Hrvatska dosad je surađivala s OECD-om u nizu područja: reformi javne uprave, regionalnom programu Investicijska povelja za Jugoistočnu Europu (Investment Compact for South East Europe), namijenjenom poboljšanju investicijske klime i razvoju privatnog sektora, zatim na području brodogradnje i turizma, u razmjeni statističkih te podataka o obrazovnom sustavu, u izradi investicijske strategije i dr.

Vlada RH je u siječnju 2017. uputila OECD-u službeni zahtjev za članstvo. RH otada ima status države kandidata. Odluku o prihvaćanju kandidature mora jednoglasno donijeti Vijeće OECD-a, nakon čega započinje pristupni proces.

Daljnje jačanje suradnje s OECD-om, u koordinaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova, jedno je od strateških opredjeljenja Republike Hrvatske. U svibnju 2021. godine uspostavljena je Međuresorna radna skupina (MRS) za pripremu pristupanja Republike Hrvatske u OECD-u.
 
Više: https://www.oecd.org/


 
Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu  (UN/ECE)

Gospodarska komisija Ujedinjenih naroda za Europu (UN/ECE) jedna je od pet  regionalnih gospodarskih komisija UN-ovog gospodarsko-socijalnog vijeća (ECOSOC-a). Ostale četiri komisije odnose se na Afriku (UN/ECA), Aziju i Pacifik (UN/ESCAP), Latinsku Ameriku i Karipske otoke  (UN/ECLAC) te Zapadnu Aziju (UN/ESCWA).
 
UN/ECE utemeljen je 1947. godine od strane ECOSOC-a, danas broji 56 članica među kojima su  države Europe,  Sjeverne Amerike i Azije. Sjedište UN/ECE-a je u Ženevi, Švicarska  Od  lipnja 2017. godine na čelu UN/ECE kao izvršna tajnica je gđa Olga Algayerova (Slovačka).

Posebna Gospodarska komisija UN-a za Europu osnovana je nakon 2. svjetskog rata radi obnove europskih država, ali i kao forum na kojemu eksperti mogu raspravljati o suradnji na unapređenju ukupnih gospodarskih odnosa. Posebnu važnost UN/ECE je imao tijekom hladnog rata jer je predstavljao instituciju koja je omogućavala kontinuirani  dijalog eksperata dvaju blokova.

Glavno težište aktivnosti UN/ECE-a usmjereno je prema pan-europskoj gospodarskoj integraciji. To podrazumijeva pomoć državama u tranziciji i njihovom uključivanju u globalne gospodarske tijekove, a posebna važnost pridaje se približavanju tih država Europskoj uniji, što se ostvaruje kroz normizaciju i standardizaciju. Ističemo kako je UN/ECE jedno od prvih UN-ovih tijela koje je dovršilo započetu unutarnju reformu svoga djelovanja i orijentiralo se na zadaće pomaganja državama aspirantima na članstvo u EU da prihvate i provedu pojedine EU standarde.

UN/ECE je tijelo UN-a koje na svojoj regionalnoj razini (REC) treba provoditi glavni zadatak UN-a formuliran kroz Ciljeve održivog razvoja UN-a (SDG's) i Agendu 2030.  U narednim godinama UN/ECE će se usredotočiti na temu kružnog gospodarstva što je jedan od glavnih prioriteta EU.

Republika Hrvatska članica je UN/ECE-a od svibnja 1992. godine. Za praćenje rada UN/ECE-a nadležno je Ministarstvo vanjskih  i europskih poslova (MVEP).

Više: https://unece.org


 
Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku (UNCTAD)

Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvitku je glavno tijelo Opće skupštine UN-a na području trgovine i razvitka, utemeljeno 1964. godine, kao stalno međuvladino tijelo. Sjedište mu je u Ženevi, Švicarska. UNCTAD danas broji 195 članica. U njegovom radu sudjeluju i brojne nevladine organizacije u statusu promatrača. UNCTAD-om predsjeda glavna tajnica, trenutno je to gđa Rebeca Grynspan (Kostarika) čiji mandat je započeo u rujnu 2021. godine.

Konferencija za trgovinu i razvoj, najviša razina, održava se svake četiri godine. Od osnivanja UNCTAD-a do danas održano je 13 Konferencija. Kada Konferencija nije u zasjedanju, UNCTAD djeluje kroz svoja radna tijela. Odbor za trgovinu i razvoj (Trade and Development Board) stalno je izvršno tijelo UNCTAD-a i odgovoran je za kontinuirano funkcioniranje UNCTAD-a.

Glavno težište aktivnosti UNCTAD-a usmjereno je na pitanja razvoja i s time povezanih pitanja s područja trgovine, financija, tehnologije i inovacija, investicija i održivog razvitka. UNCTAD je posebno usmjeren na najmanje razvijene zemlje, Afriku, zemlja bez izlaza na more te male i ranjive otočne zemlje.

UNCTAD djeluje zajedno sa UN odjelima i agencijama, te mjeri napredak postignut u provedbi Ciljeva održivog razvoja (SDG's) koji su zacrtani u Agendi 2030. UNCTAD također podržava provedbu „Financiranja za razvoj“ i platformu za promicanje „Trade for All“ Agende i povratak održivom gospodarstvu i financiranju u funkciji napretka.

RH je članica UNCTAD-a od svibnja 1992. godine. U sklopu UNCTAD-a RH je član regionalne skupine D koju čine države Srednje i Jugoistočne Europe te Rusije i CIS-a (Commonwealth of Independent States).

Više: https://unctad.org/



Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD)

Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) utemeljena je 1991. godine s ciljem potpore državama Središnje i Istočne Europe u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Sjedište EBRD-a je u Londonu. EBRD je u vlasništvu 71 država članica, Europske unije te Europske investicijske banke (EIB). Djeluje u 35 država Europe i Azije. Osnovne aktivnosti EBRD-a su izravna ulaganja u privatne ili javne tvrtke te tehnička pomoć. Predsjednica EBRD-a je Odile Renaud-Basso (Francuska).

Republika Hrvatska članica je EBRD-a od 1993. godine.

Više: http://www.ebrd.com i www.mfin.hr

 

Svjetska banka (WB)

Osnovana 1944. godine sa sjedištem u Washingtonu, Svjetska banka prvotno je imala za cilj financiranje obnove i stabilnosti svjetskog monetarnog sustava, da bi kasnije njezin fokus aktivnosti bio preusmjeren na financiranje razvojnih projekata. Svjetska banka danas je jedan od ključnih globalnih multilateralnih partnera za financiranje razvoja. Predsjednik Svjetske banke je Jim Yong Kim (SAD).

Republika Hrvatska članica je Svjetske banke od 1993. godine.

Više: www.worldbank.org i www.mfin.hr

 
Međunarodni monetarni fond (IMF)

Međunarodni monetarni fond (MMF) međunarodna je financijska organizacija osnovana 1944. godine u Bretton Woodsu. Danas broji 188 država članica. Sjedište MMF-a je u Washingtonu, a direktorica je Christine Lagarde (Francuska). Ciljevi MMF-a su poticanje globalne monetarne suradnje, osiguravanje financijske stabilnosti, olakšavanje međunarodne trgovine, promicanje visoke zaposlenosti te održivog gospodarskog rasta.

Republika Hrvatska članica je MMF-a od 1992. godine. Hrvatska narodna banka ovlaštena je obavljati sve poslove i transakcije prema propisima MMF-a.

Više: www.imf.org i www.mfin.hr