Gospodarska kretanja u Argentini

<p style="text-align: justify;"> <br /> Posljednjih mjeseci argentinsko gospodarstvo pokazuje izrazito negativan trend, jer je neizvr&scaron;avanjem novčanih obveza prema inozemnim dioničarima onemogućen pristup vanjskim financijskim izvorima i međunarodnom trži&scaron;tu kapitala, dok zemlja istovremeno trpi recesiju, inflaciju, ogromnu tečajnu razliku lokalne valute pesa, pad međunarodnih rezervi, pad cijena roba, fiskalni deficit itd. Ključni makroekonomski indikatori se pogor&scaron;avaju, proizvodnja opada, kompanije sve teže posluju, raste broj nezaposlenih, dok su u posljednjoj godini plaće pale za 7-10%, te je uga&scaron;eno čak 400.000 radnih mjesta. Rezerve i dalje padaju i krajem kolovoza 2014. godine dosegle su 28,6 milijardi USD-a, &scaron;to je 6,5% manje nego početkom godine, a razlozi su plaćanje duga, prodaja dolara kako bi se održala valuta, uvoz energenata, niža cijena soje od predviđene itd.</p> <p style="text-align: justify;"> Predviđeni gospodarski rast za 2014. godinu od 0,5% čini se neodrživim u svjetlu realnih ekonomskih pokazatelja za prvih osam mjeseci: ukupan izvoz je smanjen za 10%, uvoz je smanjen za 9%, industrijska je proizvodnja zabilježila pad od 9,7%, a pokrivenost uvoza izvozom također je za 18,7% niža o u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine. Bilateralna trgovinska razmjena Europske unije i Argentine za prvih sedam mjeseci imala je pozitivan saldo za Europsku uniju: argentinski izvoz u EU je porastao za 7%, a argentinski uvoz iz EU smanjio se za 12%. Oprezno čuvanje deviznih rezervi i niska dinamika uzrokovana recesijom, glavni su uzroci značajnog pada uvoza, dok je pad izvoza uzrokovan padom cijene soje na međunarodnom trži&scaron;tu, ali i spekulacijama domaćih izvoznika u očekivanju eventualne devalvacije. Kupnja osobnih automobila smanjena je za 60% u odnosu na isto pro&scaron;logodi&scaron;nje razdoblje, te je tako automobilski sektor jedan od najteže pogođenih restriktivnim mjerama zabrane odljeva deviza koje provodi Sredi&scaron;nja banka.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Pad gospodarskih aktivnosti posljednjih mjeseci se udvostručio (do 2,3% godi&scaron;nje), te se očekuje devalvacija posebice s obzirom na inflaciju koja bi prema predviđanjima neovisnih financijskih analitičara do kraja godine mogla doseći 40%. Prema Državnom statističkom zavodu INDEC službena je inflacija u prvih 7 mjeseci 2014. godine iznosila 16,7%, a prema neovisnim, privatnim izvorima &nbsp;iznosi 23-26%.</p>

Priopćenja