<p style="text-align: justify;">
<br />
Ministarstvo financija Republike Hrvatska otvorilo je jučer javnu raspravu o Izmjenama zakona o HBOR-u, kojima se između ostalog predlaže da za plasmane Banke iznad 100 milijuna kuna odluku donosi Vlada, kojoj bi se ostavila i mogućnost da raspolaže s dobiti HBOR-a, a Vlada bi predlagala i članove Uprave HBOR-a. Te izmjene potaknute su uočenim nedostacima u primjeni važećeg Zakona o HBOR-u, napominju iz Ministarstva financija u kojemu procjenjuju da će predložene izmjene omogućiti jasnije i potpunije definiranje poslova osiguranja i reosiguranja te ističu da se njima daje ovlast HBOR-u za zastupanje u imovinsko-pravnim postupcima radi zaštite imovinskih prava i interesa države, jasnije propisuju kriteriji preuzimanja rizika, preciznije definiraju ovlaštenja i način rada Uprave itd.</p>
<p style="text-align: justify;">
Izmjene predviđaju i da se temeljni kapital HBOR-a sa sadašnjih 7 milijardi kuna poveća na 10 milijardi kuna, radi jačanja podrške velikim izvoznim poslovima. Dokapitalizacija HBOR-a nužna je i radi provođenja politike Vlade, a to je daljnje jačanje izvoza u idućim godinama, navodi se u obrazloženju. Izmjenama se daje i mogućnost Vladi da u vrijeme gospodarske krize i oporavka gospodarstva raspolaže s dobiti HBOR-a. Naime, prema važećim odredbama dobit HBOR-a se obvezno raspoređivala u rezerve te banke. Zbog gospodarskih prilika ukazala se potreba da se Vladi ostavi mogućnost da raspolaže s dobiti HBOR-a na način da ju raspoređuje u postojeće rezerve HBOR-a ili u neke druge svrhe, obrazloženje je predloženih izmjena.</p>
<p style="text-align: justify;">
Promjene su vezane i uz predlaganje i imenovanje Uprave i Nadzornog odbora HBOR-a. Tako bi ubuduće Upravu HBOR-a od tri člana imenovao i opozivao Nadzorni odbor na prijedlog Vlade, dok je do sada Nadzorni odbor to činio bez prethodnog prijedloga Vlade. Ovom izmjenom, kako se obrazlaže, želi se omogućiti veći utjecaj i kontrola Vlade na upravljačku strukturu HBOR-a kao posebne financijske institucije Republike Hrvatske.</p>
<p style="text-align: justify;">
Kod Nadzornog odbora pak broj članova bi se promijenio s parnog u neparni, pa bi se broj sa sadašnjih 10 članova smanjio na 9, a Vladi bi se omogućila i veća fleksibilnost u imenovanju članova tog tijela iz redova ministara kao i u odlučivanju o predsjedniku i zamjeniku predsjednika Nadzornog odbora. Važeće zakonske odredbe propisuju da su po dužnosti na čelu Nadzornog odbora HBOR-a ministar financija kao predsjednik i ministar gospodarstva kao zamjenik, dok bi po novome Vlada predsjednika i zamjenika imenovala iz reda ministara koji su obvezni članovi Nadzornog odbora.</p>
<p style="text-align: justify;">
Naime, prijedlog je da od šest ministara u Nadzornom odboru tri ministra to budu obvezno - gospodarstva, regionalnog razvoja i fondova EU te financija, dok bi preostala tri Vlada imenovala između šest ministara - turizma, poljoprivrede, poduzetništva i obrta, pomorstva, prometa i infrastrukture, zaštite okoliša ili graditeljstva. Prema nacrtu prijedloga, HBOR-u bi se dala ovlast za zastupanje Republike Hrvatske u postupcima koji se vode radi zaštite imovinskih prava i interesa u vezi s poslovima osiguranja i reosiguranja od netržišnih rizika tražbina. Također se zakonom, kao posebnim propisom (lex specialis), regulira da se kriteriji, načini i postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima propisuju Statutom HBOR-a, kojega bi ubuduće Nadzorni odbor donosio dvotrećinskom većinom svih članova.</p>
<p style="text-align: justify;">
Uvodi se svojevrstan korektiv koji nalaže da se upravljanje rizicima provodi uz uvažavanje činjenice da je HBOR posebna financijska institucija, te se na njega ne primjenjuju opći propisi o financijskim i kreditnim institucijama, odnosno detaljnije se određuju propisi koji se supsidijarno primjenjuju, odnosno popis propisa koji se ne primjenjuju na HBOR.</p>
Priopćenja
