Ministar Grlić Radman: EU mora pomoći BiH da postane politički stabilna i funkcionalna

<p style="text-align: justify;"> Europska unija mora pomoći Bosni i Hercegovini da postane politički stabilna i institucionalno funkcionalna, izjavio je u Bruxellesu ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji će na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a predstaviti zajedničku inicijativu &scaron;est zemalja o toj zemlji.</p> <p style="text-align: justify;"> &ldquo;Moramo pomoći Bosni i Hercegovini da ostvari političku stabilnost i institucionalnu stabilnost, &scaron;to je ključno za njezini europski put&rdquo;, rekao je ministar Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.</p> <p style="text-align: justify;"> Jedna od tema sastanka bit će i stanje na zapadnom Balkanu, kao priprema za sveobuhvatniju raspravu o tom području na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove EU-a.</p> <p style="text-align: justify;"> Ministar Grlić Radman je najavio da će u ponedjeljak predstaviti &ldquo;non-paper&rdquo; o Bosni i Hercegovini, zajedničku inicijativu &scaron;est zemalja članica - Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Bugarske, Grčke i Cipra.</p> <p style="text-align: justify;"> BiH mora ostati u sredi&scaron;tu pozornosti EU-a</p> <p style="text-align: justify;"> U tom dokumentu ističu da BiH mora ostati u sredi&scaron;tu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog dru&scaron;tva.</p> <p style="text-align: justify;"> Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za &scaron;to je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija.</p> <p style="text-align: justify;"> U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem djelu države žive.</p> <p style="text-align: justify;"> Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.</p> <p style="text-align: justify;"> &ldquo;Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona, trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine&rdquo;, kaže se u dokumentu.</p> <p style="text-align: justify;"> U tom zajedničkom doprinosu &scaron;est zemalja članica EU-a kaže se da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s europskim standardima i s preporukama OESS-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle &ldquo;bilo kakve manipulacije u izbornom procesu&rdquo;.</p> <p style="text-align: justify;"> &ldquo;Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnosti, funkcionalnom trži&scaron;nom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu&quot;, kaže se u dokumentu.</p> <p style="text-align: justify;"> BiH treba provesti ekonomske reforme i raditi na učinkovitoj politici o migracijama</p> <p style="text-align: justify;"> Također se ističe da BiH treba provesti ekonomske reforme te raditi na učinkovitoj politici o migracijama.</p> <p style="text-align: justify;"> U tom smislu, kako se dalje navodi, za uspje&scaron;no zaustavljanje ilegalnih migracija potrebno je osigurati učinkovitu za&scaron;titu granica, pobolj&scaron;ati postupke povratka i readmisije, razviti sustav registracije i nadzora te istodobno osigurati humanitarnu pomoć ranjivim osobama i tražiteljima azila.</p> <p style="text-align: justify;"> Ministri vanjskih poslova na sastanku u ponedjeljak imaju vrlo op&scaron;iran dnevni red - stanje u Rusiji, odnosi s Turskom, stanje u Venezueli, Gruziji, Mjanmaru.</p> <p style="text-align: justify;"> O stanju ljudskih prava u svijetu razgovarat će s visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet.</p> <p style="text-align: justify;"> &nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"> Izvor: Hina/Vlada</p>

Priopćenja