Svečana sjednica održana je u video-formatu uz sudjelovanje država potpisnica Sporazuma: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Republike Hrvatske i Republike Srbije. Ispred međunarodne zajednice sudjelovali su: direktorica Centra za sprječavanje sukoba Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, predstavnici država kontaktne skupine: Francuske, Italije, Njemačke, SAD-a i Velike Britanije te direktor Centra za sigurnosnu suradnju RACVIAC.
Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić u svom je obraćanju istaknuo kako je Sporazum tijekom 25 godina dosljedne primjene postao jedan od ključnih mehanizama za očuvanje mira, sigurnosti i stabilnosti u Jugoistočnoj Europi. Naglasio je i kako je, zbog kontinuirane primjene dogovorenih obveza, Sporazum prepoznat kao prvi i jedini do sada uspješno primijenjen mehanizam nadzora konvencionalnog naoružanja u svijetu. Iskustvo i naučene lekcije stečene kontinuiranom provedbom Sporazuma mogu značajno pridonijeti raspravama o budućnosti kontrole konvencionalnog naoružanja u Europi i globalno, osobito danas kada smo suočeni s erozijom europske sigurnosne arhitekture i gašenjem nekih od postojećih sporazuma o kontroli naoružanja. Državni tajnik Matušić zaključio je svoj govor tvrdnjom da je Sporazum i dalje živi mehanizam koji države stranke kontinuirano nastoje nadograditi, osuvremeniti i održati relevantnim i za sigurnosne izazove novog doba.
Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, koji je postao jedan od ključnih mehanizama za očuvanje i promicanje sigurnosti i stabilnosti u regiji Jugoistočne Europe, potpisan je prije 25 godina, 14. lipnja 1996. godine u Firenci. Sporazum je dio vojne dimenzije Daytonskog sporazuma, utemeljen na Aneksu 1B, članku IV Daytona. Uspostavio je režim nadzora naoružanja, s ciljem smanjenja broja naoružanja na dogovorenu razinu, između Republike Hrvatske, tadašnje Savezne Republike Jugoslavije te Bosne i Hercegovine kao države s dva entiteta: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpska. Sporazum sadrži konkretna numerička ograničenja za pet kategorija naoružanja (borbeni tenkovi, oklopna borbena vozila, topništvo kalibra 75 mm i više, borbeni zrakoplovi i jurišni helikopteri), odredbe o mehanizmu nadzora kroz režim inspekcija, razmjene informacija i verifikacije. Od 2006. godine države stranke Sporazuma su: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Republika Hrvatska i Republika Srbija.
U 25 godina provedbe Sporazuma uništeno je ukupno 10.292 komada oružja; provedeno je 476 misija, 776 inspekcija i 129 inspekcija redukcije naoružanja; smanjen je broj objekata inspekcije i broj inspekcijskih kvota; oko 1.300 asistenata i 140 gostiju promatrača iz 29 država članica OESS-a svojim je sudjelovanjem podržalo provedbu inspekcija. Čak i u izvanrednim okolnostima uzrokovanima COVID 19 krizom, zbog koje nije bilo moguće provoditi verifikacijske aktivnosti na terenu, države stranke održale su niz sastanaka u video formatu s ciljem održavanja postignute razine transparentnosti.
Sporazum je prvi i do sada jedini uspješno primijenjen mehanizam nadzora konvencionalnog naoružanja u svijetu. Njegova posebnost prepoznata je i od strane međunarodne zajednice, kako kroz upućivanje brojnih gostiju promatrača u inspekcijske misije, tako i sudjelovanjem stranih polaznika na tečajevima i aktivnostima koje se bave provedbom Sporazuma.