Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u ponedjeljak, 25. siječnja 2021. godine, na sastanku Vijeća za vanjske poslove.
Na dnevnom redu Vijeća bile su klimatska i energetska diplomacija, dijeljenje cjepiva protiv COVID-19, Rusija/slučaj Navaljni, transatlantski odnosi, Turska, Rog Afrike, Hong Kong te buduća suradnja s Ujedinjenom Kraljevinom u području vanjske politike, sigurnosti i obrane.
Vijeće je raspravilo zabrinjavajuća događanja u Rusiji slijedom uhićenja oporbenog političara Alekseja Navaljnog, koje EU smatra neprihvatljivim. Rusiju se poziva da oslobodi Navaljnog i sve pritvorene. Dogovoreno je da će EU nastaviti pratiti situaciju te u svjetlu događanja na terenu odlučiti o daljnjim koracima.
Razmotrena je migracijska situacija u Bosni i Hercegovini. Ministar Grlić Radman je istaknuo da Hrvatska već dulje vrijeme upozorava na teške i neodgovarajuće uvjete i na potrebu da se vlastima u Bosni i Hercegovini pomogne u upravljanju migracijama. Predložio je da se europska sredstva usmjere na jačanje sposobnosti bosanskohercegovačkih institucija za kontrolu granice, a prihvatni centri uspostavljaju na ulaznim točkama u zemlju, a ne na granici s Hrvatskom. Hrvatska u tome pomaže Bosni i Hercegovini i spremna je to činiti i dalje. Ministar je posebno naglasio da Hrvatska nastavlja s naporima učinkovite kontrole i zaštite vanjske granice EU-a.
Bilo je riječi i o strategiji dijeljenja cjepiva protiv COVID-19 s trećim državama. EU će se založiti za to da se na globalnoj razini omogući pravedni i jednaki pristup sigurnim cjepivima. Ispitat će se mogućnosti dijeljenja određenih količina cjepiva državama kojima je ono potrebno, uz razumijevanje poteškoća s kojima se suočavaju države članice EU-a u kontekstu smanjenja i odgoda isporuka cjepiva od strane proizvođača s kojima su zaključeni ugovori, te nacionalnih napora procjepljivanja. Za Hrvatsku je ključno pružiti pomoć državama u najbližem susjedstvu EU-a, ali je teško predvidjeti kojom dinamikom će tu pomoć biti moguće osigurati.
Razmotrena je situacija odnosa EU-a i Turske te istaknuta važnost angažmana s Turskom u cilju prevladavanja poteškoća i ostvarivanja napretka u suradnji. U pogledu Hong Konga ukazano je na važnost poštivanja vladavine prava, ljudskih prava i demokratskih načela. Vijeće se osvrnulo i na daljnju destabilizaciju situacije na Rogu Afrike, posebno u Etiopiji i na potrebu daljnjih diplomatskih napora u cilju političkog rješenja.
U kontekstu inauguracije novog američkog predsjednika Bidena, dogovoren je proaktivni i snažni angažman s američkim partnerima. U fokusu će prvo biti klima i Iran.
Kad je riječ o klimi, ključan će biti globalni angažman EU-a, budući da samo svojim naporima EU neće moći odgovoriti na posljedice klimatskih promjena. Radit će se s partnerima u svijetu kako bi se osigurali ambiciozni klimatski ciljevi te pomoglo u zelenoj tranziciji i oporavku nakon pandemije, posebno u europskom najbližem susjedstvu, uključujući Afriku. Posebna će se pažnja posvetiti osiguranju financiranja za klimatske aktivnosti.
U pogledu buduće suradnje s Ujedinjenom Kraljevinom u područjima vanjske politike, sigurnosti i obrane ministar Grlić Radman se založio za konstruktivni pristup i koordinaciju jer Ujedinjena Kraljevina, iako više nije članicom Europske unije, ostaje važan partner i NATO saveznik u borbi s rastućim globalnim izazovima i prijetnjama.
S japanskim ministrom vanjskih poslova Toshimitsuom Motegijem ministri su razgovarali putem video-veze. Japan je strateški partner EU-a. Razgovaralo se o jačanju odnosa EU-a i Japana, posebno u pogledu klimatskih promjena, te o sigurnosnim izazovima u indo-pacifičkoj regiji.