Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u četvrtak, 12. studenog 2020. godine, na video-konferenciji o Temeljnom sporazumu o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu, odnosno Erdutskom sporazumu kojim je mirnim putem napokon završen Domovinski rat te oslobođen i zadnji dio okupiranog teritorija Republike Hrvatske, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća.
Ususret Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, ministar je istaknuo značaj Vukovara kao jednog od najvažnijih simbola Domovinskog rata te važnosti koje ima za nacionalno sjećanje hrvatskog naroda. „S tog područja bilo je prognano oko 92 000 osoba, a nakon mirne reintegracije u zoni Istok bile su ekshumirane brojne masovne i pojedinačne grobnice. O razmjerima stradanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji govori i podatak da je dosad na tom području otkriveno 56 masovnih grobnica te više stotina pojedinačnih grobnica s ekshumiranim posmrtnim ostacima 2079 žrtava i identificiranim posmrtnim ostacima 1852 hrvatska branitelja i civila“, naglasio je u svom izlaganju ministar.
Nadalje je istaknuo da su akcija Oluja i druge vojne operacije hrvatskih snaga u BiH dovele do temeljite promjene odnosa snaga na terenu te su konačno ostvareni uvjeti za djelovanje diplomacije, kao i potpisivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. „No, u svemu tome ipak posebno treba naglasiti ulogu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je unatoč većinskom raspoloženju hrvatske javnosti ustrajao na mirnom rješavanju problema preostalog okupiranog teritorija RH te usprkos tome što do spomenutih mirovnih sporazuma nikako ne bi došlo bez niza ključnih pobjeda hrvatskih vojnih snaga u RH i BiH“, naglasio je ministar.
Ministar je potom istaknuo da je time prestala pravna snaga Temeljnog sporazuma o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu, odnosno njegovi potpisnici su ispunili uvjete koje je on sadržavao, ali da time nije prestala i trajna obveza osiguranja najviših standarda zaštite temeljnih sloboda i prava čovjeka u skladu s obvezama preuzetim u međunarodnim ugovorima iz tog područja. „RH je to riješila kroz brojne zakone važne za manjinsku tematiku te kapilarno kroz donošenje Ustavnog zakona o pravima manjina iz 2002. kojim je pružen pravni temelj za zaštitu svih manjinskih zajednica i na cijelom teritoriju RH. Njime je svim manjinama zajamčeno biranje vlastitih političkih predstavnika na svim razinama vlasti, te institucionalno podupiranje očuvanja nacionalnog identiteta svih manjina. I ova ustavna rješenja evaluirana su najvišim ocjenama u uspješnom hrvatskom procesu pristupanja u EU“, naglasio je ministar.
Nadovezao se i na nedavni posjet Hrvatima u Subotici te razgovor s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem u Petrovaradinu, gdje je istaknuo da je važno da hrvatska zajednica uživa sva ona prava koja ostvaruje srpska u Hrvatskoj, temeljem Sporazuma o uzajamnoj zaštiti nacionalnih manjina potpisanog 2004. godine. „Naše odnose još uvijek opterećuje nasljeđe Domovinskog rata. Rješavanje sudbine 1869 nestalih, zajedno s priznavanjem materijalnih i nematerijalnih prava svim nelegalno zatočenim hrvatskim građanima tijekom Domovinskog rata, jedno je od ključnih pitanja naših odnosa“, zaključio je ministar.