Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman sudjelovao je u subotu, 24. listopada 2020. godine, na godišnjoj međunarodnoj konferenciji Paneuropske unije. Ministar se u okviru konferencije osvrnuo na predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovini ove godine.
„Prije otprilike godinu dana govorio sam na konferenciji Paneuropske unije u Splitu, kada smo bili u završnim pripremama za preuzimanje svoje prve vodeće uloge u Europskoj uniji - predsjedanje Vijećem EU-a. Sada je ta zadaća iza nas i možemo se s jasnoćom osvrnuti na okolnosti i na rezultate našeg predsjedanja - bilo je izazovno u punom značenju riječi i vjerujem da smo ostvarili naše ciljeve i uspješno vodili Uniju u doba krize“, rekao je ministar.
Ministar je istaknuo da se hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a i prije pandemije koronavirusa odvijalo u izrazito izazovnim okolnostima - poklapalo se s novim institucionalnim ciklusom u EU-u, pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.- 2027. te izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz članstva EU-a.
Dodao je da je pandemija nametnula potpuno novu logiku za aktivnosti predsjedanja te je bila potrebna prilagodba i fleksibilnost. „Kako zbog pandemije više nije bilo moguće održavati sastanke na uobičajen način, zahvaljujući tehnologiji te brzoj reakciji hrvatskog predsjedanja, prebacili smo se na videokonferencije na svim razinama te smo uspješno vodili više od 60 takvih videokonferencija na visokim razinama. U mnogim je pogledima naše predsjedanje bilo digitalno - prvo takvo u povijesti EU-a, ostavljajući dobar nacrt za buduće zemlje predsjedateljice“, rekao je.
Ministar je kao uspjehe prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a istaknuo koordiniranje odgovora EU-a na pandemiju na njezinom samom početku - od aktiviranja Integriranog političkog odgovora na krizu i usuglašavanja Investicijske inicijative kao odgovor na koronavirus, do rješavanja pitanja repatrijacije više od 630 tisuća državljana EU-a. Kao važan uspjeh hrvatskog predsjedanja ministar je spomenuo postignuća oko proširenja EU-a - otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, otvaranje posljednjeg poglavlja u pregovorima Crne Gore o pristupanju EU-u, održavanje sastanka na vrhu država članica EU-a i zemalja jugoistočne Europe i sastanka na vrhu čelnika država članica EU-a i država Istočnog partnerstva.
Također je kao uspjehe predsjedanja naveo postizanje dogovora oko stava Vijeća u vezi s Konferencijom o budućnosti Europe, usvajanje odluke o pokretanju vojne operacije kriznog upravljanja u Mediteranu kako bi se doprinijelo stabilizaciji situacije u Libiji i postizanje kompromisa o financijskom paketu koji uključuje Višegodišnji financijski okvir EU za razdoblje 2021.-2027. i Plan oporavka.