U srijedu, 22. travnja 2020. godine, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman sudjelovao je na video-konferenciji ministara vanjskih poslova država članica Europske unije. Glavne teme video-konferencije bile su Ukrajina i Istočno partnerstvo.
Rasprava o Ukrajini je održana nastavno na jučerašnju video-konferenciju neformalne skupine prijatelja Ukrajine s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom, koji je izvijestio na koji se način nova ukrajinska Vlada bori s pandemijom COVID-19 te o situaciji na sukobom pogođenom istoku Ukrajine. Ministri su razgovarali o aktivnoj ulozi EU-a u pružanju pomoći Ukrajini u borbi protiv pandemije i provedbi društvenih i gospodarskih reformi. Potvrđena je predanost EU-a neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine te je dogovoren nastavak angažmana u cilju sveobuhvatnog i mirnog rješenja sukoba i provedbe sporazuma iz Minska. Ministar Grlić Radman osvrnuo se i na bilateralne odnose između Hrvatske i Ukrajine, pri čemu je istaknuo rad Zajedničke radne skupine, koja za cilj ima pomoć Ukrajini putem prenošenja iskustva euro-integracijskih procesa i mirnog rješavanja sukoba.
Druga tema ministarske rasprave bili su prioriteti i produbljivanje suradnje u okviru politike Istočnog partnerstva, kojom je obuhvaćeno šest istočnoeuropskih država (Armenija, Azerbajdžan, Bjelarus, Gruzija, Moldova i Ukrajina). Zbog aktualnih okolnosti prouzročenih pandemijom koronavirusa, naglasak će se u predstojećem razdoblju staviti na zdravstvenu dimenziju, za koju je Europska komisija za partnerske države pripremila paket pomoći vrijedan 960 milijuna eura. Ministar Grlić Radman istaknuo je da Hrvatska snažno podupire inicijativu Istočnog partnerstva te da svih šest Europskoj uniji susjednih država treba i dalje primati potporu u povezivanju s EU-om i ispunjavanju europskih standarda.
I dalje iznimno teška situacija u Libiji također se našla na dnevnom redu video-konferencije. Istaknuta je žurnost pružanja humanitarne pomoći jer bi nedostatak iste mogao dovesti do jačanja migracijskog pritiska, ali i novog vala pandemije u Europi.