Nakon što je Sabor Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a 8. listopada 1991. i Odluku o raskidu državno-pravnih sveza na temelju kojih je Republika Hrvatska zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dotadašnju SFRJ, Republika Hrvatska je na današnji dan prije 28 godina postala međunarodno priznata država, čime je uvrštena među slobodne nacije svijeta. Do čina međunarodnog priznanja Hrvatske došlo je u ratnim uvjetima, nakon što su hrvatske vojne i redarstvene snage uspješno obranile veći dio njenog državnog teritorija od velikosrpske agresije.
Republiku Hrvatsku je 15. siječnja 1992. priznalo svih dvanaest država članica tadašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to već bili učinili Slovenija, Litva, Ukrajina, Latvija, Island, Estonija, Sveta Stolica i San Marino. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, i taj je broj u sljedećim mjesecima konstantno rastao. Status Republike Hrvatske kao suverene i samostalne države zaokružen je 1992. godine primitkom u članstvo brojnih međunarodnih organizacija, od OESS-a (tada KESS-a) do UN-a. Hrvatska je u međuvremenu postala članicom 30-ak međunarodnih organizacija.
U proteklih dvadeset i osam godina, Republika Hrvatska izborila se za svoje međunarodno priznanje i primitak u Ujedinjene narode, pobijedila u Domovinskom ratu te se integrirala u političke, sigurnosne i gospodarske strukture razvijenoga Zapada. U međunarodnim se odnosima dodatno afirmirala kao članica Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza i partner u brojnim drugim globalnim i regionalnim organizacijama, inicijativama i procesima. Ove je godine, samo šest i pol godina nakon što je postala članicom Europske unije, preuzela svoje prvo šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, što je velika čast i odgovornost.
Na današnji dan ujedno obilježavamo i 22. obljetnicu uspješnog okončanja procesa mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Mirna reintegracija posljednjeg okupiranog dijela državnog teritorija bila je izniman uspjeh Republike Hrvatske i jedna je od najvažnijih ostavština predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana. To je ujedno i najuspješnija mirovna misija u povijesti Ujedinjenih naroda, koja predstavlja model za rješavanje sličnih kriznih situacija u drugim dijelovima svijeta.