Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je u ponedjeljak, 10. prosinca 2018. godine, na sastanku Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu.
Vijeće je prvo razmotrilo aktualnu političku situaciju u jugoistočnoj Europi. Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić ponovo je ukazala na važnost poštivanja Daytonskog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine kao i odluka Ustavnog suda u formiranju vlasti nakon izbora i u reformi izbornog zakonodavstva. Stvarna jednakopravnost konstitutivnih naroda ključ je unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Ministrica je podsjetila da je upravo zahvaljujući hrvatskoj inicijativi 2014. godine došlo do ubrzanja procesa približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji te da će Hrvatska nastaviti proaktivni pristup toj temi.
Ministrica je naglasila da u Srbiji, nažalost, i dalje nema političke volje za suočavanjem s prošlošću i odustajanjem od ideologije iz 90-tih godina prošlog stoljeća što ozbiljno dovodi u pitanje spremnost za rješavanje drugih pitanja koja su posljedica raspada bivše države, kao što je pitanje granica, ili onih koja su posljedica agresije na Hrvatsku, kao što su pitanja nestalih ili suđenja za ratne zločine.
Vezano za dijalog Srbije i Kosova, ministrica je ocijenila da nastavak dijaloga ostaje glavni izazov. Istaknula je potrebu smirivanja situacije i izbjegavanja daljnjih provokativnih poteza te nužnost stvaranja ozračja koje će omogućiti konstruktivni nastavak dijaloga.
Ministrica je također naglasila da je za cijelu regiju perspektiva članstva u EU i dalje najsnažniji pokretač pozitivnih promjena i reformi i ključni čimbenik jačanja stabilnosti i sigurnosti na ovom prostoru.
Na sastanku Vijeća razgovaralo se i o aktualnoj situaciji u Ukrajini, a posebno vezano uz situaciju u Azovskom moru i Kerčkom tjesnacu. Ministri su o tome razgovarali na sastanku i s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Pavlom Klimkinom. Naglašena je potreba poštivanja međunarodnog prava i međunarodnih normi od strane Ruske Federacije, uključujući pravo nesmetanog prolaza i plovidbe. Zatraženo je trenutačno puštanje na slobodu ukrajinskih pomoraca i brodova. Države članice su još jednom podržale neovisnost, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine i potvrdile privrženost politici nepriznavanja nezakonite aneksije Krima.
U pogledu Irana potvrđena je predanost provedbi Zajedničkog sveobuhvatnog plana aktivnosti (JCPOA) te izražena zabrinutost iranskim aktivnostima u njegovoj regiji, balističkim programom te stanjem ljudskih prava.
Situacija u Venezueli ocijenjena je vrlo teškom, a brinu i učinci migracijskih pritisaka na države u okruženju. Ministri su razgovarali o doprinosu Europske unije stvaranju uvjeta za politički proces, uključujući kroz uspostavu Međunarodne kontaktne skupine za Venezuelu, te o humanitarnim naporima. Za EU i Hrvatsku je važan angažman prema Venezueli, između ostaloga, i zbog toga što tamo živi značajni broj građana porijeklom iz EU-a, uključujući oko 5.000 pripadnika hrvatske zajednice.
Uoči predstojećeg ministarskog sastanka EU-a i Afričke unije, 21.-22. siječnja 2019. godine u Bruxellesu, Vijeće je razgovaralo o daljnjim naporima i konkretnim mjerama u cilju jačanja partnerstva s Afrikom. Naglasak je bio na promicanju gospodarske suradnje i ulaganja te osnaživanju mladih.
Na marginama Vijeća za vanjske poslove (na inicijativu talijanske strane) ministrica Pejčinović Burić sudjelovala je na sastanku ministara mediteranskih zemalja članica EU. Razgovaralo se o pitanjima migracija, budućem Višegodišnjem financijskom okviru, kao i o jugoistočnoj Europi.