Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sudjelovala je na sastanku Vijeća za vanjske poslove 16. travnja 2018. u Luxembourgu, a na kojem se raspravljalo o Siriji, Iranu, Zapadnom Balkanu, Rusiji i budućnosti instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja EU-a.
Vijeće je snažno osudilo kontinuiranu uporabu kemijskog oružja u Siriji, uključujući posljednji napad u Doumi, što predstavlja ozbiljno kršenje međunarodnog prava. Iskazalo je potporu svim naporima usmjerenima na sprječavanje uporabe kemijskog oružja te razumijevanje da su ciljani zračni napadi SAD-a, Francuske i UK na postrojenja za proizvodnju kemijskog oružja u Siriji bili poduzeti u tom kontekstu. EU i države članice će u narednom razdoblju napore usmjeriti na oživljavanje procesa koji treba dovesti do političkog rješenja sirijskog sukoba i uključive tranzicije. U tom se cilju priprema i Konferencija o potpori budućnosti Sirije i njezine regije, koja će se održati u Bruxellesu, 24.-25. travnja, u zajedničkoj organizaciji EU-a i UN-a i koja će se uz političke aspekte baviti i jačanjem humanitarnih napora te razmatranjem stabilizacije i obnove Sirije kad se za to steknu uvjeti.
U pogledu Irana EU ostaje privržena naporima u očuvanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu, koji je važan međunarodni neproliferacijski mehanizam. Dogovoren je nastavak zajedničkog rada u osiguranju njegove učinkovite provedbe od strane svih partnera.
Vijeće je razmotrilo aktualnu situaciju u području jugoistočne Europe, nastavno na objavu strategije o vjerodostojnoj perspektivi proširenja i pojačanom angažmanu sa Zapadnim Balkanom 6. veljače, a uoči objave paketa o proširenju 17. travnja i u cilju pripreme svibanjskog sastanka na vrhu EU-a i država Zapadnog Balkana u Sofiji. Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić je ukazala na niz izazova i prijetnji - političkih, sigurnosnih, gospodarskih i socijalnih - s kojima se suočava prostor jugoistočne Europe i koje mogu biti potencijalnim izvorima nestabilnosti. Izvijestila je o svom posjetu Bosni i Hercegovini 4. i 5. travnja te naglasila ključnu važnost unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine koju treba osigurati kroz istinsku jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, u kojem cilju je potrebno provesti izmjene izbornog zakonodavstva. Istaknula je potrebu smirivanja napetosti između Srbije i Kosova i izbjegavanja zapaljive retorike te pozvala na stvaranje ozračja koje će omogućiti povratak za pregovarački stol i konstruktivni nastavak dijaloga.
U okviru sveobuhvatne rasprave o Rusiji Vijeće je potvrdilo relevantnost pet načela o odnosima EU-a i Rusije, koja su utvrđena u ožujku 2016. godine. Ista uključuju punu provedbu sporazuma iz Minska i nastavak politike nepriznavanja nezakonite aneksije Krima, jačanje odnosa s državama Istočnog partnerstva i Srednje Azije, jačanje otpornosti EU-a, uključujući vezano uz jačanje sposobnosti odgovora na hibridne prijetnje, selektivni angažman s Rusijom u globalnim sigurnosnim i vanjskopolitičkim pitanjima u kojima EU ima jasne interese, te potporu ruskom civilnom društvu i međuljudskim kontaktima, posebno kad je riječ o mladima.
Kratko je dotaknuto i pitanje instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja EU-a u kontekstu pripreme novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020. godine.
Izjava ministrice Pejčinović Burić