Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić, u Dubrovniku sudjeluje na međunarodnoj konferenciji „The future development aid in Europe: Transforming lives of girls and women through public-private partnership“, u organizaciji Ministarstva vanjskih i europskih poslova i uz sudjelovanje brojnih međunarodnih gostiju. Kako je u svom uvodnom govoru naglasila, fokus rasprave konferencije bit će razvojna pomoć usmjerena prema ženama i djevojčicama. „Označavanjem žena kao glavnih primatelja i partnera razvojne pomoći, na najefikasniji način pomažete ponovnu izgradnju društva, brigu o djeci i starijima, sve ono što žene čine i u vrlo razvijenim društvima. Definiranjem žena kao partnera u razvojnoj pomoći je, iz percepcije žene koja u ovome ima dosta iskustva, ne samo dobro, već i pametno.“ – istaknula je. Fokus rasprave bit će usmjeren na reproduktivno zdravlje žena i djevojčica te na dva najvažnija aspekta u životu - obrazovanje i zdravlje. Reproduktivno zdravlje je, rekla je ministrica, društveni problem i neznanje odnosno manjak brige u tom kontekstu, nije problem isključivo žena, već i društva u cjelini. Taj problem napada društvo ubijajući žene i novorođene bebe, čime uništava samo društvo i kapacitete za njegov oporavak nakon konflikta. Na konferenciji će biti riječi o mogućnostima sinergije državnih i institucionalnih donatora s privatnim fondacijama, kako bi se proizveli što bolji rezultati razvojne pomoći. Pažnja je usmjerena na postkonfliktna društva, u čemu Hrvatska ima iskustva. Pokušavamo približiti razvoj, ozdravljenje i ponovnu izgradnju struktura u ovim društvima, kroz rad sa ženama i omogućavanje njihove zdravstvene skrbi, reproduktivnog zdravlja i boljeg obrazovanja. Ministrica je podsjetila na istraživanja UN-a prema kojima u postkonfliktnim gospodarstvima plaće žena u čak 90 % iznosa bivaju ponovno investirane u obitelji, u usporedbi s 40% iznosa kod muškaraca. I ta činjenica, rekla je hrvatska šefica diplomacije, daje značaj u identificiranju žena kao partnera u razvoju. „Djevojčice godišnje na svijet donesu 39 milijuna beba. To samo po sebi pokazuje važnost problema o kojem ćemo danas razgovarati.“ – naglasila je ministrica, spomenuvši da je u kasnim sedamdesetima, kad se u Hrvatskoj krenulo s prvim obiteljskim grupama u bivšoj Jugoslaviji, problem reproduktivnog zdravlja i prava kada i s kime želite djecu te koliko ih želite imati - bio veliko pitanje. U međuvremenu, to je pitanje u mnogim, pa i razvijenim društvima, postalo temom rasprave. Ministrica je ukazala i na problem što stariji muškarci i žene odlučuju o reproduktivnim pravima mlađih žena, na što, rekla je, nije imuno ni naše društvo. „Ne radi se samo o reproduktivnim pravima, već o moći. Svako društvo je u povijesti pokušavalo kontrolirati stanovništvo kroz kontrolu žena i njihovih prava – u ime religije, politike, pristojnosti, povijesti, snage, raznih opravdanja, ali učinak je uvijek isti, a to je da je netko drugi kontrolirao njihova prava, a ne žene koje bi o tome trebale imati glavnu riječ.“ – naglasila je ministrica. Izrazila je i bojazan što ovakav pristup postoji i u zemljama koje omogućavaju razvojnu pomoć pa i onim bogatim i razvijenim, a te se vrijednosti prenose kroz suradnju. „Vrlo bih cijenila da dotaknemo ovo pitanje u raspravama tijekom konferencije - zaključila je ministrica, ponovivši kako je važno govoriti o najosjetljivijim i kontroverznim pitanjima, ne samo u društvima u razvoju, već i u našim vlastitim društvima.