(Hina) - U interesu je i Europske unije i njezinih članica i Sjedinjenih Američkih Država zaključenje Transatlantskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP) koji će olakšati trgovinu, a preciznu analizu učinka na gospodarstvo teško je sada dati budući da ugovor nije zaključen, rekao je u Bruxellesu zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović koji sudjeluje na sastanku Vijeća za vanjske poslove u trgovinskom formatu na kojem se raspravlja o trenutačnom stanju u pregovorima.
Zamjenik Klisović je odbacio kritike koje se mogu čuti u europskoj i hrvatskoj javnosti da je sveobuhvatni trgovački sporazum s Amerikancima u stvari Trojanski konj koji je na štetu europskih standarda i građana, a na korist velikih multinacionalnih kompanija. "Mislim da se ne radi o Trojanskom konju, mislim da se radi o interesu i EU-a i svih država članica kao i Sjedinjenih Država da napravimo jedan ugovor koji će olakšati trgovinu, a samim tim povećati našu razmjenu, razmjenu usluga, što bi onda trebalo dovesti do rasta i do povećanog zapošljavanja, do svega onoga što želimo. Želimo olakšati trgovinu, maknuti sve barijere pogotovo administrativne koje bitno poskupljuju i cijenu robe, zbog čega je ona manje pristupačna građanima", rekao je zamjenik Klisović prije početka sastanka.
Do sada je održano devet krugova pregovora, a zadnji je održan u New Yorku prije desetak dana. Na pitanje ima li Hrvatska analizu mogućeg učinka TTIP-a na njezino gospodarstvo, zamjenik Klisović je odgovorio da precizna analiza nije moguća dok ne budu poznati detalji sporazuma, odnosno dok se oni ne dogovore. "Teško je napraviti konačne analize zato što TTIP još nije dogovoren i ne znaju se koja su konkretna rješenja u njemu, što analizirati, koliko će se carina spustiti, koje će se administrativne barijere maknuti, koliko će se usklađivati standardi, tako da kada izvozite robu, pogotovo mali i srednji poduzetnici ne moraju svaki put tražiti novi certifikat za izvoz robe u Ameriku, tražiti laboratorijsku analizu ili nešto slično, što im bitno poskupljuje cijenu robe", kazao je zamjenik Klisović.
"Tek kad vidimo sve elemente koliko će se tih barijera maknuti, koliko carina spustiti, koliko drugih stvari uskladiti onda je moguće napraviti jednu suvisliju analizu učinka na bilo koje gospodarstvo, pa i na hrvatsko. Danas je ne više od desetak država pokušalo ući u analizu mogućeg utjecaja TTIP-a na gospodarstva i sve one sadrže dosta spekulacija jer se ne zna točno o kojima se rješenjima radi jer nisu dogovoreni", dodao je zamjenik Klisović. Najavio je da će naši instituti biti angažirani za izradu tih analiza i s njima su već obavljeni preliminarni razgovori.
Iako je u javnosti često kritizirana tajnovitost pregovora o TTIP-u, zamjenik Klisović kaže da su ovo najtransparentniji pregovori do sada. "Ovo su pregovori gdje su prvi put u povijesti objavljeni mandati za pregovore. Tu smo postavili jedan prag transparentnosti kod ovakvih pregovora. Transparentnost je sigurno veća nego što je bila ikada do sada i ja se nadam da će biti maksimalna do kraja. Ljudi naravno imaju pravo znati što stoji u tim ugovorima, koji još nisu dovršeni, imaju pravo znati o čemu se razgovora i na koji način, da se ne pregovara u prazno, apstraktno nego da se pregovara da bi ljudima bilo bolje", rekao je.
Ministri zemalja članica zaduženi za trgovinu razgovarat će o najspornijoj točki u pregovorima s Amerikancima, o mehanizmu za rješavanje sporova između investitora i država (ISDS). Zbog brojnih kritika pregovori o tome su trenutačno zamrznuti. Europska komisija je pripremila reformu toga mehanizma, koju je u srijedu predstavila u Europskom parlamentu. Komisijin prijedlog, među inim, predviđa uspostavu stalnog transatlantskog suda za rješavanje sporova između investitora i država i mogućnost žalbenog postupka. ISDS je uvelike kritiziran jer prema kritičarima daje preveliku moć multinacionalnim kompanijama u odnosu na države. Taj mehanizam omogućava da investitor tuži državu pred nadnacionalnim sudovima ako smatraju da zakoni te države krše njihov trgovački ugovor i ugrožavaju njihovu investiciju. Kritičari se pri tom često pozivaju na slučaj tužbe američkog duhanskog diva Philipa Morrisa koji je tužio australsku vladu zbog zakona kojim se predviđa jednoobrazno, neutralno pakiranje svih marki cigareta. Europska komisija želi jasno dati do znanja da propisi o zaštiti ulagača ne nude nikakva jamstva kompanijama da će pravni režim u zemljama u koje su ulagali ostati nepromijenjen. Bruxelles također želi u sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om uvrstiti članak koji izričito tvrdi da vlade mogu definirati političke ciljeve bez straha od tužbi. Europski prijedlog sličan je onome koji zagovara njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel, jedan od najžešćih kritičara postojećeg sustava ad-hoc arbitražnih sudova.
Izjava zamjenika ministrice vanjskih i europskih poslova Joška Klisovića uoči sastanka Vijeća za vanjske poslove u trgovinskom formatu