Prije današnje sjednice Vijeća za vanjske poslove u Bruxellesu, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić odgovarala je na pitanja novinara.
Vezano za najave prijedloga stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju za BiH u Vijeću za vanjske poslove EU (FAC) i špekulacije da Hrvatska koči zaključke u kojima se referira na stupanje na snagu sporazuma bez reference na hrvatsko članstvo, ministrica je izjavila kako je postignut dogovor o fer odblokiravanju pregovora, ali ne i o snižavanju kriterija za BiH. Kako je pojasnila, Hrvatska se zalaže za jednake kriterije za sve, oko čega je, rekla je, postignut dogovor i zaključci.
"Otvaranje cijelog postupka definiranog u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju moglo bi se dogoditi tijekom proljeća."- najavila je ministrica, podsjetivši na okončanje postupka formiranja vlade u BiH. Istaknula je i da će se inicirati jedan običaj - neformalni doručak, odnosno sastanak ministara vanjskih poslova i predstavnika država članica kako bi se spomenutu temu držalo na dnevnome redu. "Kriteriji se moraju ispunjavati i poštivati, ali moraju biti definirani tako da zemlja može napredovati - to je naš cilj i toga ćemo se vrlo čvrsto držati u ovom, i svakom drugom slučaju pa čak i tamo gdje smo upravo mi bili ključni u pokretanju postupka s mrtve točke." - zaključila je ministrica.
Na upit kose li se nedavni zaključci Deklaracije Hrvatskog Narodnog Sabora, koji sugeriraju pokretanje ustavnih promjena i federaciju s četiri jedinice, s novim pristupom koje je pokrenulo Vijeće EU, ministrica je rekla kako novi pristup ide prema BiH kao europskoj državi i izvlačenju iz unutrašnjeg vječnog preispitivanja u kojem se ova zemlja godinama nije maknula s mjesta. "Svatko tko hoće dobro Bošnjacima, Hrvatima i Srbima u Bosni i Hercegovini zna da je europski put BiH ono što svim ljudima ondje može donijeti napredak i tim putem će ići Europska unija i BiH." - istaknula je hrvatska šefica diplomacije.
U kontekstu pitanja oko Ljubljanske banke, ministrica je podsjetila na činjenicu da su sudovi donijeli svoje odluke. Što se, pak, prenesene štednje tiče, istaknula je, postoji mogućnost da Hrvatska i Slovenija zajednički zatraže zastoj u postupcima, kako bi se u roku od dvije godine pronašlo rješenje. "Hrvatska je spremna, ima dokumente i traži zastoj, no to treba zatražiti i slovenska strana. Ako ne, svi postupci idu redovno pred hrvatskim sudovima." - zaključila je ministrica, naglasivši da je, što se individualne štednje tiče, Europski sud za ljudska prava donio odluku te da sad postoji određena procedura između Slovenije i Europskog suda za ljudska prava.