Međunarodni sud pravde u Haagu presudio je da u slučaju Hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid kao i u slučaju Srpske protutužbe protiv Hrvatske za genocid, ni u jednom ni u drugom slučaju nije bio genocid, rekla je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić komentirajući presudu MSP i dodala „Hrvatska naravno ne bi išla na sud da nije smatrala da hrvatska tužba ima utemeljenja. Međutim, želim podsjetiti da se u slučaju genocida radi o vrlo specifičnom pravnom određenju onoga što čini genocid i da ovakva presuda u slučaju naše tužbe ne znači da nije bilo rata ili da nije bilo zločina i ubijanja“.
„Sud je vrlo detaljno razmotrio i u nekim slučajevima konstatirao cijeli niz takvih činjenica, međutim, istovremeno je konstatirao da te činjenice ne čine corpus djela koja određuju genocid, a to je svjesna namjera uništenja jedne grupe u cijelosti ili djelomično“ rekla je ministrica Pusić i istaknula da je Sud „još jednom potvrdio, da su sva djela koja je Sud razmatrao počinjena na teritoriju Hrvatske, u agresiji na Hrvatsku.
Ministrica je podsjetila da je i sam Sud u izricanju presude konstatirao da je jedna od glavnih zadaća vezanih za rat u 90-ima utvrđivanje sudbine nestalih. „To je bio hrvatski zahtjev i preduvjet za eventualno drukčiji tijek događaja, ali nije bilo volje da se otvore podaci o nestalima. Nadam se da će kolege u Srbiji sada i u skladu s uputama Suda prionuti na tu zadaću, a to je zadaća koja ima svoju najdramatičniju ljudsku dimenziju, to je konstatiranje sudbine nestalih i raščišćavanje te tamne brojke', ističe ministrica Pusić.
Također je istaknula i da ljudi koji vode i koji će u budućnosti voditi Srbiju i Hrvatsku imaju odgovornost osigurati da nikada više ne dođe ni do mogućnosti da se tako nešto ponovi. Nadam se da je za generacije koje dolaze ova presuda jedna vrsta doprinosa da se završi to povijesno razdoblje i krene prema boljem, konstruktivnijem i sigurnijem razdoblju“, kazala je ministrica Pusić.
Na pitanje da li je moguće da se presuda protumači da Hrvatska i Srbija imaju podjednaku krivnju ministrica Pusić je naglasila da „nije moguće izvesti takav zaključak jer su se svi zločini koje je sud razmatrao dogodili u Hrvatskoj te je očito da je netko napao Hrvatsku i započeo rat u Hrvatskoj, a to je počinila nekadašnja JNA i paravojne postrojbe iz Srbije“ .
Kada su u pitanju pristupni pregovori Srbije ministrica Pusić ističe da je hrvatski zahtjev poznat, a to je ispunjavanje istih kriterija koji su postojali i koje je i Hrvatska ispunila. To nije niti obećanje niti prijetnja nego naprosto jednaki kriteriji za sve. Bez ispunjavanja kriterija nitko ne može napredovati, zaključila je ministrica Pusić.
Transkript izjave ppV i mvep Pusić nakon objavljivanja presude Međunarodnog suda pravde u Haagu
"Međunarodni sud pravde u Haagu je presudio da u slučaju hrvatske tužbe protiv Srbije za genocid, kao i u slučaju srpske protutužbe protiv Hrvatske za genocid, nije bilo ni u jednom ni u drugom slučaju genocida.
Hrvatska naravno ne bi bila išla na sud da nije smatrala da ima utemeljenja. Međutim želim ovdje podsjetiti sve, da se u slučaju genocida radi o vrlo specifičnom pravnom određenju onoga što čini genocid i da ovakva presuda svakako, u slučaju naše tužbe, ne znači da nije bilo rata ili da nije bilo zločina i ubijanja. Sud je vrlo detaljno očito razmotrio i u nekim slučajevima i u čitanju presude konstatirao cijeli niz takvih činjenica, međutim ono što je istovremeno konstatirao je da te činjenice ne čine korpus djela koji određuju genocid, a to je svjesna namjera uništenja jedne grupe u cijelosti ili djelomično.
Još jedanput je naravno potvrđeno, mislim da ovdje dobro na to podsjetiti, da se o svemu o čemu je Sud razmatrao i na kraju donio ove presude, sva ta djela su počinjena na teritoriju Republike Hrvatske, dakle očito u agresiji na Republiku Hrvatsku. Također smatram da je važno podsjetiti i konstatirati da je i sam Sud u izricanju presude konstatirao da je jedna od glavnih zadaća vezano uz rat u devedesetima utvrđivanje sudbine nestalih. Kao što znate, to je hrvatski zahtjev i bio je preduvjet i za eventualni drugačiji tijek događaja što se samih tužbi tiče. Međutim, tu nije bilo volje da se konstatira i otvore podaci o nestalima i nadam se da će kolege u Srbiji sada i u skladu sa uputama Suda prionuti na tu zadaću, a to je zadaća koja ima svoju, ja bih rekla možda i najdramatičniju, u ovom trenutku, ljudsku dimenziju. To je konstatiranje sudbine nestalih i raščišćavanje te tamne brojke. Također, mislim da je važno reći u ovom trenutku, to su vrlo mučni događaji, veliki razmjeri uništavanja i smrti, devedesetih, i važno je da, istovremeno dok raščišćavamo to razdoblje, i na neki način završavamo to razdoblje, da istovremeno znamo da je dužnost svih nas gledati i u vrijeme koje je pred nama i osigurati da se bilo šta slično isključi kao mogućnost u vremenu koje je pred nama. Za generacije koje su u međuvremenu već došle i dolaze i u tom smislu, nadam se da je i ova presuda jedna vrsta doprinosa da se završi povijesno razdoblje i da se napreduje u jednom boljem, konstruktivnijem i sigurnijem razdoblju za ljude koji žive u Hrvatskoj i ljude koji žive uopće u ovom dijelu Europe. Hvala vam lijepa.
EUINSIDE: Je li moguće da se ta presuda protumači kao potvrda srpskog stava da su i Hrvatska i Srbija su jednako krivi za ovaj rat jer izjave Srbije ukazuju baš na to?
Mislim da nije moguće izvesti takav zaključak, između ostalog iz razloga koje sa,m već navela. Dakle, svi zločini koje je Sud razmatrao dogodili su se u Hrvatskoj. Prema tome očito se radi o tome da je neko napao Hrvatsku i započeo rat u Hrvatskoj i za to su navedeni i u ovom slučaju i nekadašnja JNA, odnosno ostaci te JNA i paravojne postrojbe iz Srbije. S druge strane, ono što se može zaključiti, da djela koja su počinjena koja uključuju ubojstva i cijeli niz drugih djela koja su navedena za vrijeme izricanja presude ne čine genocid. Dakle čine zločine, ali ne čine genocid.
NOVA TV: Kako mislite da će ova presuda utjecati na odnose između dviju strana u budućnosti?
Pa ja se nadam da bez obzira na potrebu da se raščišćavaju stvari i odnosi iz devedesetih, da je obaveza i odgovornost ljudi koji vode i Hrvatsku i Srbiju danas i vodit će je u budućnosti da osiguraju da nikada više ne dođe niti do mogućnosti da se tako nešto ponovi. I, ako ova presuda ima svoju funkciju u tom smislu, onda je to svakako pozitivna funkcija ove presude - povijesno i formalno gledano, pripreme za ovo suđenje i cijeli tijek suđenja, istovremeno je rezultiralo i dosta sustavnim prikupljanjem velikog broja informacija, podataka koji sada u toj formi trajno ostaju.
NOVA TV: Sami ste rekli da ima još dosta toga neriješenog. Može li Hrvatska u tijeku pristupnih pregovora Srbiji staviti to kao nekakav uvjet ili takvo nešto…
Što se podataka o nestalima tiče to je nešto što mi smo stavili na dnevni red vrlo aktivno pred tri godine, na čemu inzistiramo i inzistirat ćemo dalje. Što se pristupnih pregovora Srbije tiče, naš zahtjev je - isti kriteriji koji su postojali za Hrvatsku, koje je morala ispuniti u svakom pogledu u svojim pristupnim pregovorima, isti takvi vrijede za Srbiju. To nije niti obećanje niti prijetnja, nego naprosto jednaki kriteriji za sve. Bez ispunjavanja kriterija, naravno nitko ne može napredovati."