Trenutačna situacija
Teške oborine u istočnoj Hrvatskoj od 13.-15. svibnja izazvale su katastrofalne poplave koje su dovele do urušavanja prometnih pravaca i evakuacije stanovništva. U samo tri dana količina oborina dosegla je tromjesečni prosjek. Poplave su dovele do evakuacije, prema zadnjim procjenama, 17.631 osoba. Trenutačno su smještene u šest sabirnih centara u susjednoj regiji, kao i u mnogim privatnim domovima. Dodatnih 36.000 osoba trenutačno je ugroženo poplavama. Više od 17.000 djece ne može u školu. Dosad su poznate samo dvije žrtve.
Dosad je poplavljeno 4367 kuća. Očekuje se da će oko 30% njih morati biti srušeno jer će vjerojatno biti proglašene neprikladnima za život. Oko 50% usjeva uništeno je, a oko 21.000 grla stoke evakuirano je iz poplavljenih područja. Najteže pogođeni gradovi i općine jesu: Slavonski Brod, Oriovac, Slavonski Šamac, Oprisavci, Okučani i šire područje Županje.
U cijeloj regiji (Hrvatska, BiH, Srbija) više od 100.000 domova, 230 škola, tvrtki, cestovnih i željezničkih prometnica uništila je poplava.
Hrvatska je odgovorila hitnom humanitarnom pomoći na vlastitom teritoriju u skladu s vlastitim mogućnostima. No kako bi riješila kratkoročne, srednjoročne i dugoročne probleme žrtava poplave i pogođenih područja, Vlada je 23. svibnja uputila apel za međunarodnom humanitarnom pomoći.
Odgovor
Više od 4000 službenih osoba i još veći broj volontera izravno je sudjelovalo u akcijama spašavanja i zaštite. Vlada je odobrila program komunalnih javnih radova kako bi doprinijela oporavku od posljedica poplave. Nezaposlenim osobama koje se uključe u program bit će isplaćena minimalna plaća.
Sva resorna ministarstva uvela su mjere hitne – sklonište, hrana i skrb za raseljene osobe, knjige za djecu, kemijska (dezinfekcija) i fizička (uklanjanje strvina) dekontaminacija područja, hrana za evakuiranu stoku, itd. U koordiniranoj akciji, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane prikupili su humanitarnu pomoć od građana te omogućili robnu, financijsku i psihosocijalnu pomoć evakuiranim obiteljima.
Nestabilni uvjeti na terenu, prostranost poplavljenog područja, šteta na kućama i ostalim objektima, usjevima i stoci, opasnost od iskopanih mina i velik broj dugoročno dislociranih osoba iz Hrvatske kao i iz BiH, kao i sve veći broj ponuda za pomoći od naših prijatelja iz međunarodne zajednice, naveli su Hrvatsku da pošalje humanitarni apel i zatraži međunarodnu pomoć.
Dana 23. svibnja 2014. Hrvatska je poslala međunarodni poziv za humanitarnu pomoć kako bi učinkovito odgovorila na potrebe pogođenih stanovnika i područja. Međunarodna zajednica informirana je o konkretnim potrebama, od kojih se većina najbolje može riješiti izravnom financijskom pomoći. Ukratko, uspjeli smo odgovoriti na hitne humanitarne potrebe u Hrvatskoj u smislu hrane, skloništa i medicinske skrbi, kao i pružiti pomoć susjednim zemljama. No predviđamo da će srednjoročno i dugoročno doći do jaza između hitne pomoći i kasnije rehabilitacije, obnove i razvoja.
Trenutačno razina vode opada. Sve raspoložive snage za zaštitu i spašavanje nastavljaju učvršćivati postojeće i graditi nove brane, dijeliti hranu i vodu pogođenom stanovništvu, spašavati preživjele i uklanjati strvine. Stanje je i dalje složeno uslijed odrona tla i oštećenih prometnica. Državne i lokalne vlasti uključene su u akcije evakuacije.
Podrobna analiza trenutačne situacije u pogođenim područjima već je počela, kao i planiranje nužnih aktivnosti i zadaća u narednom periodu. Iako se voda povlači, postoji opasnost od novih katastrofa, budući da je područje kontaminirano minama i ostalim eksplozivnim sredstvima zaostalim od rata. Postoji mogućnost da je poplava dislocirala mine i odnijela ih izvan označenih područja, što procjenu štete, čišćenje i obnovu poplavljenih područja čini još delikatnijima i opasnijima. Troškovi čišćenja mina u općinama Gunja i Vrbanja procjenjuju se na četiri milijuna eura. Kako bi našla regionalno rješenje za ovo osjetljivo pitanje, Hrvatska komunicira sa stručnjacima iz BiH i Srbije.
Usto, postoji rastuća prijetnja od komaraca u poplavljenim područjima triju država. Problem će biti riješen regionalno, uz pomoć EU. Temeljita sanitarna dekontaminacija područja također je preduvjet za daljnje korake. Još jedno hitno pitanje jest dugoročno zbrinjavanje u smislu klimatiziranih kontejnera za raseljene osobe dok im se domovi ne osuše i obnove.
KONRETNE POTREBE
Imajući na umu stalno promjenjive uvjete koji utječu na procjenu potreba, mogućnost učinkovitijeg korištenja kapaciteta nužnih za koordinaciju, transport, pohranjivanje i distribuciju konkretne pomoći, kao i moguću mobilizaciju naših vlastitih resursa (npr. u razminiranju), kako bi se adekvatno, učinkovito i održivo odgovorilo na katastrofu financijska pomoć smatra se prikladnijom varijantom pomoći, ne prejudicirajući ostale oblike ponuđene pomoći.
Hrvatska pomoć BiH i Srbiji
Hrvatska je uputila pomoć BiH i Srbiji u obliku financijskih sredstava, robe i ljudstva. Hrvatska je vlada poslala financijsku pomoć u iznosu od 200.000 eura bosanskom i srpskom Crvenom križu i Crvenom polumjesecu. Zbrinuli smo raseljene osobe iz BiH (trenutačno njih oko 500) koje prelaze granice i traže utočište u istočnoj Hrvatskoj.
BiH smo poslali dva helikoptera, devet motornih čamaca, 15 vozila, ekipu civilne zaštite, vatrogasce, ronioce i policijsko osoblje (ukupno 52 ljudi). Evakuirali su i spasili više od 1000 osoba. Dostavljeno je više od 90.000 vreća s pijeskom.
U najugroženije srpske općine poslali smo četvoricu ronioca i dvojicu policajaca. Nakon što završimo operacije u istočnoj Hrvatskoj, obećali smo poslati dva motorna čamca, pet vozila, jedinicu civilne zaštite i jednu vatrogasnu jedinicu (ukupno 15 ljudi). Ponuđen je i sustav za pročišćavanje vode.
Financijska pomoć građanima pogođenih područja može se uplatiti na dva načina:
https://mvep.gov.hr/hr/mediji/priopcenja/,21636.html