Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sudjelovala je danas u Bruxellesu na zasjedanju Vijeća za vanjske poslove na kojem je, nakon potvrde Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) odlučeno o privremenom i selektivnom ukidanju određenih sankcija prema Iranu.
Razgovalo se o južnom Mediteranu, što je za Hrvatsku, prema riječima ministrice, vrlo zanimljiva tema jer se radi o Siriji i pripremama za tzv. Geneva II, konferenciju koja će se održati u Montreuxu na koju je pozvan i Iran. Također, radi se i na pripremama za formiranje tranzicijske vlade u Siriji. "Razgovarali smo o Afganistanu, Iraku, Libanonu, Jordanu i Egiptu u kojem je upravo završen ustavni referendum, a raspravljalo se i o Bliskoistočnom mirovnom procesu i podršci Europe naporima američkog državnog tajnika Johna Kerrya kako bi se postigli praktični i opipljivi rezultati u mirovnom procesu" kazala je ministrica.
U raspravi o Srednjoafričkoj Republici, pohvaljena je francuska intervencija te se priprema donatorska konferencija 01. veljače u Adis Abebi. Na pitanje o hrvatskom sudjelovanju u vojnoj misiji, ministrica je kazala: „Mi ne planiramo slati vojnike u Srednjoafričku Republiku, ako ne dođe do neke izvanredne situacije jer, kao što znate, na više mjesta trenutno imamo naše vojnike. Koncentrirali smo se na one misije u kojima imamo jaku prisutnost kao što je Afganistan ili na one koje su naše šire susjedstvo, a to je u prvom redu Južni Mediteran“.
Kada je riječ o Pelješkom mostu, ministrica je rekla kako „predstudija potvrđuje da je rješenje povezivanja hrvatskog, ali i europskog teritorija, mostom optimalno, odnosno najbolje udovoljava financijskim, fitosanitarnim, schengenskim i ostalim kriterijima“. Ministrica je dodala kako studija detaljnije obrazlaže još neke elemente, ali u principu nije različita od onog što smo znali i prije ljeta. Što se tiče financiranja projekta, ministrica je upozorila kako sama predstudija nije dovoljna da bi se most financirao sredstvima iz EU-a.
„Činjenica da je most prema predstudiji najbolje rješenje jest nužan, ali ne i dovoljan uvjet. Radi se studija izvodljivosti i vrlo je važno da se dobro napravi kako bi se projekt mogao kandidirati za financiranje iz europskih fondova“, rekla je ministrica. Na upit o daljnjim aktivnostima vezano uz Pelješki most ministrica smatra da se može računati da će projekt biti gotov do jeseni ove godine i biti prezentiran u mandatu slijedeće Komisije.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ministrica je dodala kako je Hrvatska surađivala i nastavit će surađivati s BiH oko pitanja Pelješkog mosta.
Novinare je zanimalo i sutrašnje otvaranje pristupnih pregovora EU sa Srbijom. „Srbija sutra počinje međuvladinu konferenciju za svoje pristupne pregovore. To je odlična i važna vijest za Srbiju, ali po mom i hrvatskom dubokom uvjerenju, i za cijelu regiju. To znači još jedan korak naprijed što se regije tiče i što se recimo standardiziranja institucija i nekih stabilnih procedura u regiji tiče. Kako bih to pokazala, ja ću sutra sudjelovati na Međuvladinoj konferenciji na kojoj će se otvoriti pregovori sa Srbijom, potvrdila je ministrica.
Na pitanje o mogućem povlačenju tužbi za genocid, ministrica je rekla: "O tome sam razgovarala barem u četiri navrata u zadnjih godinu i pol ili nešto više s ministrom Mrkićem i u dva navrata sa potpredsjednikom vlade Vučićem sa vrlo jasnim dogovorom da su preduvjet da o tome razgovaramo podaci o nestalima. Nažalost, te podatke nismo dobili, odnosno dobili smo podatke samo za 13 osoba koje su nestale, a radi se o više od 900. Sad izgleda vrlo izvjesnim da se ti podaci neće moći osigurati pa nećemo moći ni razgovarati o toj temi i da će se ići na sud. Mislim da je upravo zbog toga važno da što god se bude događalo na tom sudu, da je to važna tema, ali tema koja se odnosi na prošlost, na vrijeme u kojem mnogi mladi ljudi i u Hrvatskoj i u Srbiji koji to budu gledali nisu bili rođeni ili su bili mali. To je nešto što u tom slučaju starije generacije moraju na neki način završiti. Posao koji radimo za sadašnje i buduće generacije je posao koji upravo radimo, u kojem Srbija otvara svoje pristupne pregovore, a Hrvatska je postala članicom Europske unije. I gdje Hrvatska pozdravlja i sudjeluje na ministarskoj razini na otvaranju pregovora sa Srbijom. To je nešto što bi u vremenu kada su se događale stvari koje su predmetom ovih sudova bi bilo potpuno nezamislivo. To je znak ipak nekog napretka“. Na marginama sutrašnje Međuvladine konferencije bit će prilike za susret sa srpskim ministrom vanjskih poslova Mrkićem, dodala je.
Na upit o pismu mještana sela Jabuka, a zbog problema u pograničnom prometu, ministrica je rekla: „Mještani sigurno nemaju problem budući da za njih važi režim malograničnog prometa, dakle svi ljudi koji borave i imaju prebivalište u tim pograničnim mjestima, imaju pravo na malogranični promet. Hrvatska s BiH ima oko stotinjak prijelaza, od kojih je naravno većina malogranična. Pismo još nisam dobila, ali iz vašeg pitanja pretpostavljam da se možda radi o ljudima koji su podrijetlom iz tih mjesta, ali tamo ne borave. To je druga situacija i malogranični režim ne može se odnositi na sve ljude u Republici Hrvatskoj, nego samo na one koji žive uz granicu i oni apsolutno mogu računati na taj malogranični promet“.
Na pitanje o slučaju Perković, ministrica je rekla da su„sudstvo i pravosuđe nešto na čemu treba permanentno raditi i čije funkcioniranje treba kontinuirano unapređivati“. Istaknula je također kako ne postoji nikakav pritisak izvršne vlasti na pravosuđe te da pravosuđe obavlja redovno svoj posao, što se vidi u konkretnom slučaju gdje su za dvije osobe za koje je poslan Europski uhidbeni nalog, za isto djelo dva suda u RH dosudila različito. „Ako se negdje može reći da je pravosuđe autonomno odlučilo, može se reći u ovom primjeru“, zaključila je ministrica.
O sastanku Vijeća za vanjske poslove I Pelješkom mostu
O Pelješkom mostu, otvaranju pregovora EU-Srbija i povlačenju tužbi za genocid
O pravosuđu i Europskom uhidbenom nalogu