U Vilniusu je započeo summit Istočnog partnerstva, na kojem u izaslanstvu kojeg vodi predsjednik Vlade Zoran Milanović sudjeluje i prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Uz države članice EU, na summitu sudjeluju i predstavnici šest partnerskih država: Ukrajina, Moldova, Bjelarus, Gruzija i Armenija, te Azerbejdžan, koji nije u procesu priprema za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i Ugovora o slobodnoj trgovini, ali je bio u procesu priprema za liberalizaciju viznog režima, rekla je ministrica Pusić nakon početka summita.
„Istočno partnerstvo je jedna neobično važna politika Europske unije, koja doduše ne govori o proširenju, ali se radi o posebnom odnosu između Europske unije i zemalja na njenoj istočnoj granici, koji uključuje i liberalizaciju viznog režima i slobodnu trgovinu i poseban status“, pojasnila je.
Četiri godine je pregovaran Sporazum o pridruživanju sa četiri zemlje, Ukrajinom, Moldovom, Gruzijom i Armenijom. Očekivalo se da će se na summitu u Vilniusu potpisati ovaj Sporazum, a čiji je sastavni dio i Ugovor o slobodnoj trgovini s Ukrajinom, zatim parafirati takav isti Sporazum s Moldovom i Gruzijom, Armenijom i parafirati Sporazum o liberalizaciji viznog režima s Azerbajdžanom. Na kraju ono što se znalo već pri samom dolasku u Vilnius, ali se pokazalo očitim na ovim pripremnim sastancima ministara vanjskih poslova, u vrlo otvorenoj, direktnoj i ne nužno diplomatskoj raspravi, da neće doći do potpisivanja Sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom. Armenija je već ranije ne samo izašla iz samog procesa, iako je ispregovarala Sporazum o pridruživanju, nego je i ušla u carinsku uniju s Ruskom Federacijom, a unaprijed je rečeno da su te dvije stvari nespojive, komentirala je ministrica.
Ministrica je rezimirala jučerašnje sastanke u Vilniusu: parafirat će se Sporazum o pridruživanju između EU i Moldove i EU i Gruzije, a potpisat će se i liberalizacija viznog režima s Azerbejdžanom. „Ovi koraci s Moldovom i Gruzijom su vrlo značajni i za te dvije zemlje i za Europsku uniju, međutim svi su nekako očekivali da će se ipak potpisati Sporazum o pridruživanju sa Ukrajinom. Po riječima samih predstavnika Ukrajine , a i kolega iz drugih država članica, s ruske strane se pritisak na Ukrajinu u zadnjih desetak dana značajno povećao i što se tiče energenata i trgovinske razmjene i mogućeg povrata ukrajinskih radnika koji rade u Ruskoj Federaciji. Generalno, Ukrajina se osjeća pod pritiskom. Veliki broj država članica EU je skeptičan prema budućnosti odnosa, tj. mogućnosti da se u budućnosti potpiše takav sporazum, međutim ukrajinska je strana na današnjem sastanku vrlo direktno potvrdila svoje opredjeljenje da idu prema potpisivanju Sporazuma o pridruživanju, ali da im za to treba još koja godina da se za to pripreme i osposobe za potpisivanje, bez da pritisak koji se na njih vrši bude takav da bitno utječe na standard života i ekonomsko preživljavanje Ukrajine. To je naišlo na različite reakcije država članica, mogu reći da je sa ukrajinske strane ona čvrsta u odluci da ide prema europskim integracijama, treba im još nekoliko godina, a glavni razlog zašto sutra neće potpisati je ruski plin. Kao što sam rekla, neki su vrlo pesimistični među državama članicama što se tiče same Ukrajine. Za sam summit, prema onome što će se sutra potpisati može se reći da je jedan ozbiljan korak naprijed. Moldova i Gruzija su važni rezultati, taj krunski rezultat s Ukrajinom nije postignut, ali nije došlo do toga da se Ukrajina udaljila i okrenula leđa Europskoj uniji. Vidjet ćemo u najskorije vrijeme, glavni test će biti hoće li Ukrajina pristupiti carinskoj uniji s Rusijom“.