Povodom završetka slovenskog jednogodišnjeg predsjedanja Jadransko-jonskom inicijativom u slovenskom stalnom predstavništvu pri EU-u u Bruxellesu okupili su se predstavnici osam zemalja koji sudjeluju u toj inicijativi - Hrvatska, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Italija i Srbija. Skupom je predsjedao slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, dok je Hrvatsku predstavljao pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić.
Predstavnici osam zemalja članica Jadransko-jonske inicijative izrazili su očekivanje da će ta inicijativa do kraja 2014. prerasti u Jadransko-jonsku makroregiju, po uzoru na već uspostavljene Baltičku i Podunavsku makroregiju.
Pomoćnik Marušić istaknuo je da je za Hrvatsku posebno važna činjenica da je buduća strategija Jadransko-jonske makroregije prepoznata kao jedan od alata za nastavak intenziviranja procesa proširenja Europske unije u kojem će Hrvatska svakako imati jednu od središnjih uloga. „Također smo postigli da i energetika postane jedna od prioritetnih područja suradnje“, istaknuo je pomoćnik Marušić.
U završnoj izjavi sudionici su pozdravili zaključke sa summita održanog 13. i 14. prosinca prošle godine, u kojima su čelnici zemalja članica pozvali Komisiju da do kraja 2014. izradi strategiju za Jadransko-jonsku makroregiju.
Makroregionalni pristup novi je oblik suradnje između susjednih regija u Europskoj uniji i izvan nje kako bi se bolje iskoristili postojeći instrumenti poput strukturnih fondova, to jest da se sinergijom različitih instrumenata i politika za isti novac postigne veća dodana vrijednost.
Do sada je 2009. ustrojena Baltička regija, a 2011. Dunavska makroregija.
Jednogodišnje predsjedništvo od Slovenija preuzima Albanija.