S datumom ulaska u EU Republika Hrvatska će primjenjivati pravila i standarde EU i u dijelu koji se odnosi na pogranični režim i kontrolu prometa ljudi i roba na njezinoj vanjskoj granici pogranični režim sa susjednim državama koje nisu članice EU.
Upravo zato nadležna tijela Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine rade na usuglašavanju teksta prijedloga novog sporazuma o pograničnom prometu. Dvije strane postigle su dogovor prema kojem bi Republika Hrvatska, točnije Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, započelo s izdavanjem hrvatskih pograničnih propusnica stanovnicima pograničnog područja Republike Hrvatske sukladno postojećem Sporazumu o pograničnom prometu i suradnji koji se primjenjuje od 2003. godine i koji je još uvijek na snazi. Dakle, hrvatsko nadležno tijelo neće napraviti ništa što nije u skladu sa Sporazumom koji je još uvijek na snazi, a svakako neće izdavati "privremene pogranične propusnice" nego pogranične iskaznice i neće ih izdavati za "građane obje zemlje" nego samo za građane koji žive u pograničnom području s hrvatske strane.
Inače, hrvatske pogranične propusnice izrađene su još 2008. godine, prema Zaključku Stalnog mješovitog povjerenstva za provedbu Sporazuma o pograničnom prometu i suradnji koji je obvezao obje strane da izrade svoje pogranične propusnice koje su tijekom te iste godine trebale biti izdane stanovnicima pograničnog područja. No, bosanskohercegovačka strana sve do danas nije postupila prema preuzetoj obvezi iz tog Zaključka, odnosno nije izradila svoje pogranične propusnice zbog čega stanovnici pograničnog područja Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju svoje isprave za prelazak granice i boravak u susjednom pograničnom području.
Predstavnici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji rade na izradi novog Sporazuma o pograničnom prometu dogovorili su rješenje koje je bosanskohercegovačka strana prihvatila odlukom Vijeća ministara, a zatim i službeno potvrdila diplomatskom notom.
Prema tom rješenju, hrvatska strana mogla bi izdavati pogranične propusnice stanovnicima hrvatskog pograničnog područja (a ne i stanovnicima BIH) sve do datuma početka primjene novog Sporazuma, dakle radi se o primjeni odredbi postojećeg Sporazuma, a te pogranične propusnice bosanskohercegovačka strana bi priznavala kao valjane i nakon tog datuma te sve do isteka roka njihove valjanosti od pet godina (koliko je i predviđeno postojećim Sporazumom).
Od datuma početka primjene novog Sporazuma, što bi trebao biti 01. srpnja 2013., nadležna tijela Bosne i Hercegovine trebala bi početi izdavati nove pogranične propusnice za stanovnike pograničnog područja Republike Hrvatske, isto kao što će učiniti i Republika Hrvatska koja će izdavati nove pogranične propusnice za stanovnike Bosne i Hercegovine.
Drugim riječima, nakon datuma početka primjene novog Sporazuma o pograničnom prometu, za prelazak granice s Bosnom i Hercegovinom i boravak u susjednom pograničnom području, stanovnici pograničnog područja Republike Hrvatske koji imaju važeće pogranične propusnice trebaju imati ista prava kao i oni stanovnici hrvatskog pograničnog područja kojima će, nakon datuma početka primjene novog Sporazuma, Granična policija Bosne i Hercegovine izdavati pogranične propusnice sukladno novom pograničnom režimu. Takvo rješenje nije u suprotnosti s zakonodavstvom EU niti je na bilo čiju štetu.
Osim dokazanog boravišta od najmanje jedne godine u pograničnom području, stanovnik pograničnog područja mora dokazati i da ima poveznicu sa susjednim pograničnim područjem zbog koje granicu prelazi opravdano često (na primjer, svakodnevni odlazak na radno mjesto, školu ili obitelji ili obrađivanje zemlje koja sa nalazi u susjednom pograničnom području). Veća širina pograničnog područja ne uvjetuje veći broj korisnika pograničnih propusnica, već bi mogla bi dovesti do većeg broja krivotvorenja podataka i isprava, nezakonitih prelazaka granice i nezakonitog prijenosa robe, zato je i širina od pet kilometara preuzeta iz postojećeg Sporazuma i predložena kao optimalna jer, među ostalim, najveći broj stanovnika pograničnog područja koji imaju ova prava, ima boravište u području od pet kilometara, koje nije isključivo nego se u nekim dijelovima proteže dalje u širinu sve do vanjske granice naselja koje siječe crta od pet kilometara.