Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sastala se danas s glavnim tajnikom Vijeća Europe Thorbjørnom Jaglandom, koji boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj.
Ministrica je izvijestila glavnog tajnika o hrvatskom putu približavanja EU, na kojem je jedan od prvih koraka bilo i pristupanje RH Vijeću Europe 1996. g. pri čemu je ministrica istaknula važnost potpore koju Vijeće Europe pruža državama u procesu izgradnje institucija države.
Glavni tajnik Jagland izvijestio je ministricu o prioritetima Vijeća Europe, a to su borba protiv korupcije, borba protiv netolerancije i govora mržnje, osiguranje i poštivanje medijskih sloboda, zaštita prava manjina kao i o aktivnostima koje Vijeće Europe provodi u regiji, prvenstveno u BiH i na Kosovu, te je zahvalio na aktivnom angažmanu Hrvatske u Vijeću Europe.
Ministrica Pusić naglasila je kako Hrvatska čvrsto podupire nastavak europskih procesa u državama regije dodajući kako „pristupanje država jugoistočne Europe Uniji i nije toliko proširenje koliko dovršetak procesa konsolidacije EU-a“ te naglasivši kako će „Hrvatska snažno zagovarati i pomagati svoje susjede, jer smo svjesni da naš prosperitet i stabilnost ovise i o napretku naših susjeda, te u tom smislu svoj ulazak u članstvo doživljavamo kao „pristupanje sa zadatkom“.
Ministrica je također izložila plan rada Centra izvrsnosti, koji okuplja stručnjake iz pregovaračkog procesa, čija je svrha prenošenje hrvatskih iskustava prvenstveno državama regije koje imaju perspektivu članstva u EU, ali i drugima koje nemaju tu perspektivu, ali su zainteresirani za reforme u izgradnji institucija države kao što su zemlje južnog Mediterana. Istaknula je također kako su zaštita ljudskih i građanskih prava visoko među prioritetima ove Vlade, a pomaci su napravljeni i na poštivanju prava LGBT osoba (uspješno održani Split Pride prošlog ljeta, uz već 10 godina postojanja Zagreb Pridea).
Glavni tajnik Jagland govorio je o organizaciji Vijeća Europe kao heterogene organizacije 47 država članica od kojih neke imaju problema s poštivanjem ljudskih prava dodajući kako su dugi sudski procesi i neučinkovitost pravosuđa u nekim državama (70% žalbi dolazi iz 6 država članica) razlog pretrpanosti Europskog suda za ljudska prava brojnim slučajevima. Istaknuo je kako je važno fokusirati Vijeće Europe na manji broj najvažnijih tema, zatim na poboljšanje rada nadzornih mehanizama i boljem follow up-u njihovih nalaza kao i platformi za bolji dijalog s državama članicama. Govorio je također i o planovima za angažman Vijeća Europe s državama južnog Mediterana, koje u ovom trenutku nisu ni države članice niti promatrači, ali s kojima bi bilo važno uspostaviti neki oblik formalne suradnje, „partnerstva u suradnji“, radi poticanja i praćenja reformskih i demokratskih procesa u njima.