Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova, Vesna Pusić, sudjelovala je danas na sjednici Vijeća za opće poslove (General Affairs Council – GAC). Nakon sastanka, na upit novinara da komentira najnovija događanja vezana uz arbitražni podnesak o granicama koji će biti raspravljen u slovenskom parlamentu, ministrica je podsjetila da obje strane podnesak moraju predati do 11. veljače. “Zašto se slovenska strana u ovom trenutku odlučila ići u parlament, a ne rukovodi se odlukom vlade – ne bih htjela komentirati; vjerojatno postoje dobri razlozi s njihove strane obzirom na politički trenutak.“
Kako je istaknula, Hrvatska je završila svoj podnesak, o njemu će ponovno ovaj tjedan biti vođeni razgovori, ali to je, naglasila je ministrica, prvoklasni dokument. “Ne mogu govoriti o naglascima, to je dokument od 300-njak stranica, sačinjen u suradnji sa svjetskim stručnjacima i mislim da je vrlo kvalitetan te će ga Hrvatska poslati s voljom i na vrijeme.“ – odgovorila je ministrica, najavivši kako će u srijedu, u prisutnosti financijskih stručnjaka obiju zemalja, na temu prenesene štednje Ljubljanske banke razgovarati sa slovenskim kolegom Karlom Erjavcem te će vidjeti koja su moguća kompromisna rješenja. Na upit novinara odgovorila je i kako se o ideji prema kojoj bi Hrvatska predložila likvidaciju ili stečaj Nove Ljubljanske banke nije razgovaralo te da takva mogućnost među tri-četiri prijedloga o kojima se raspravlja - ne postoji.
Na upit vezan za pisanje ljubljanskog “Dela“ da su potraživanja Ljubljanske banke od hrvatskih tvrtki "mnogo veća" od duga iste banke prema starim hrvatskim deviznim štedišama, kao i, shodno tome, o mogućnostima da Hrvatska Sloveniji mora vratiti dug, ministrica je rekla kako se ovdje ne radi o pitanju impresionizma, već o konkretnim podacima.
“Naš financijski stručnjak ima podatke slovenske vlade koji u tom pogledu govore o upravo suprotnim odnosima, ali svakako, mi se, kao ministri vanjskih poslova, nećemo oko toga nagađati, nego ćemo angažirati stručnjake da definiraju odnose temeljem dokumenata. Mislim da tu nema prostora za nagađanja, kao i da to nije primjereno situaciji.“ Ono što je definitivno, zaključila je ministrica, jest da i s jedne i s druge strane postoji volja da se problem riješi. Vezano za pak modalitet poravnanja u slučaju Ljubljanske banke, ministrica je istaknula kako ništa ne može potvrditi, ponovivši kako se radi tek o jednom od nekoliko modela rješavanja. “Spremni smo razgovarati o svim varijantama i vidjeti koja je, sa stanovišta financijskih stručnjaka, ali i političkih procjena, najmanje štetna za obje strane, odnosno koja je prihvatljiv kompromis za obje strane.“ – naglasila je ministrica Pusić.
Vezano pak za teme sastanka Vijeća za opće poslove, jedna od zanimljivijih je, istaknula je ministrica, bila mogućnost proširenja Ugovora o slobodnoj trgovini između EU i nekih zanimljivih i važnih partnera, primjerice SAD-a i Japana, odnosno Kolumbije i Perua. Govorilo se i o napredovanju u pregovorima o slobodnoj trgovini sa zemljama istočnog partnerstva. “U raspravi sam dodala i zemlje CEFTE i Jugoistočne Europe, odnosno susjede koji su za nas vrlo važni i imaju perspektivu europskog članstva i liberalizacije trgovine, što je tim zemljama važna komponenta.“ – napomenula je ministrica, istaknuvši i kako se na sastanku razgovaralo i o zemljama Arapskog proljeća. U ovom je kontekstu tako naglasila za Hrvatsku osobito važne odnose s Marokom, podsjetivši kako je u procesu priprema ugovora o posebnoj suradnji dviju zemalja.